DSS - Budžet nije razvojni, budžet je razorni

Pon, 21.12.2009 - 11:05 -- nikola.tumbas

Na press konferenciji DSS -a  potpredsednik GO DSS Subotica, prof. dr Aleksandar Grubor je govorio o budžetu republike. Razlog da je ova tema na press konferencije je nedovoljna medisjka prisutnost DSS-a na republičkom nivou. 

Druga tema je bila ponovni gaf ljudi koji vrše popis u biračke spiskove nacionalnim manjina na koji je ukazao predsednik GO DSS-a Bogdan Laban. Ovog puta je došlo do upisa preminulog čoveka u spisak birača. Snimci dokumanta u prilogu.

Bogdan Laban je na kraju pozdravio kampanju upisa u biračke spiskove i naglasio da se i oni pridružuju tome na taj način da svi koji se osećaju kao Bunjevci mogu da se  u prostorijama Gradskog odbora DSS u Subotici, ul. Dimitrija Tucovića 10 upišu u dotični spisak.

U nastavku je materijal koji je bio osnova za izlaganje o razornom budžetu..

STAVOVI STRANKE  DSS-a POVODOM RASPRAVE O BUDžETU ZA 2010. U NARODNOJ SKUPŠTINI REPUBLIKE SRBIJE

(ovlašćeni predstavnik dr Nenad Popović, predsednik Ekonomskog saveta)

PORUKA: BUDžET NIJE RAZVOJNI, BUDžET JE RAZORNI!

1. Budžet za 2010. godinu nije razvojni kako tvrdi premijer. Budžet je razoran za privredu i građane Srbije!

  • Deficit budžeta je povećan sa 70 milijardi dinara u 2009. na 107 milijardi u 2010. Odnosno sa 700 miliona evra, na 1,1 milijardu evra.
  • Razlog rasta deficita od 400 miliona evra nije ulaganje u razvoj privrede i otvaranje novih radnih mesta.
  • 340 miliona evra novog deficita ide na nepotrebne rashode, a samo 60 miliona evra iznosi povećanje ulaganja u infrastrukturne projekte!
  • Zato ovo nije razvojni budžet, jer povećanje deficita nije nastalo povećanjem investicija i razvoja, nego povećanjem državne potrošnje.

2. Stvarni manjak budžeta je 15 odsto!

  • Vlada je manjak prikazala kao 3,5% BDP, umesto 15 posto budžeta. Vlada na ovaj način pokušava da prikaže manji deficit
  • Troškovi su veći od prihoda budžeta za 15 posto
  • Manjak u budžetu će možda biti i veći, ako se ima u vidu da je vlada nerealno procenila prihode od PDV u zemlji, i povećala ih za 30% u odnosu na prethodnu godinu.
  • Tako su učinili u ovogodišnjem budžetu sa prihodom od PDV-a i na kraju godine se pokazalo da su prihodi bili manji. Istu stvar je Vlada učinila i sada.
  • Postavlja se pitanje, kada će država prestati da troši više nego što zarađuje?
  • Država radi nešto što ne radi nijedna porodica u Srbiji. Ponašaju se kao porodica koja recimo mesečno zarađuje 500 evra a troši 575 evra. I manjak od 75 evra nadoknadjuje uzimanjem kredita koji nema odakle da vrati. I to ne kredita za stan, za kola, za proizvodnju već kredita za potrošnju. Takva neodgovornost je neverovatna.

3. Verovali ili ne, ali 63 odsto budžeta ide na plate državnih službenika i dotacija fondovima. Gde je tu razvoj?

  • Kada ovi troškovi u bilo kojoj zemlji pređu 50 odsto budžeta to je znak za ozbiljnu uzbunu i Vlada čini sve da državnu potrošnju smanji
  • Našu Vladu to ne interesuje. Vlada mora od sebe da krene sa smanjenjem troškova i da smanji broj ministara, njihovih savetnika, drzavnih sekretara, pomoćnika kojih ima preko 300

4. Fijat - Srbija

Budžetom za 2010. godinu predviđena su nova ulaganja novca građana Srbije u projekat Fijat:

  • Srbija daje 150 miliona evra našeg novca za osnivački ulog u zajedničkom preduzeću sa kompanijom Fijat. Podsećamo da Fijat još nije uplatio svoj deo novca za osnivanje zajedničke kompanije i da država nekoliko puta produžava rok za ovu uplatu.
  • • Verovali ili ne ali novim budžetom je predviđeno da Srbija izda garancije u iznosu od 100 miliona evra da bi kompanija Fijat uzela kredit za kupovinu opreme!? Dakle, Fijat nema ni za kredit ako garanciju ne da Srbija!?
  • Država nastavlja i ove godine da daje više od 2 miliona evra mesečno za plate zaposlenima u Zastavi, iako oni rade na proizvodnji Fijatovih automobila. Neverovatno je da država daje novac za plate u jednoj stranoj kompaniji.
  • Vrhunac bezobrazluka je što je u budžetu za 2010. godinu predvidjeno da platimo i 2 miliona evra za plaćanje usluga upravljanja u ovom poslu - Fijat automobili Srbija!?
  • Dakle, nije dovoljno što sve ovo plaćamo nego treba da platimo i 2 miliona evra nekom savetniku Upravnog odbora preduzeća u kome Fijat ima većinski udeo!?
  • Italijanski premijer Silvio Berluskoni ne daje pare kompaniji Fijat u italijanskom budžetu, ali zato srpski premijer Cvetković daje Fijatu pare u srpskom budžetu!

5. Tražimo ukidanje Ministarstva za NIP

  • To ministarstvo je imalo funkciju dok je bilo novca od privatizacije
  • Privatizacioni prihodi u 2009. godini su zanemarljivi (oko 80 miliona evra).
  • Čemu služi ministarstvo koje nije sposobno da pokrene sopstvene projekte, već samo drži novac za projekte drugih ministarstava i lokalnih samouprava.
  • Glavna funkcija ovog ministarstva je da zapošljava partijske kadrove i da sprovodi partijsku kampanju na terenu.

6. Deset miliona evra iz budžeta za Staru planinu i još deset za skijanje!?

Budžetom je predviđeno da građani daju:

1. Deset miliona evra za JP Skijališta Srbije
2. Deset miliona evra za Staru Planinu

  • Nemam ništa protiv da se izgradi ski centar na Staroj planini ali neka to uradi neki privatnik od svojih para. Ovako, samo zato što su neki funkcioneri iz tog kraja, država ulaže u sektore koji su u svim drugim zemljama prepušteni privatnom kapitalu. Da li je normalno da 10 miliona evra para građana Srbije, kada imamo toliko drugih problema u državi - bude uloženo u Staru planinu?
  • Da li poznajete nekoga ko planira da ide na skijanje na Staru planinu, a vlada za to izdvaja 10 miliona evra, već drugu godinu za redom?
  • Poznato vam je ko vodi Skijališta i ko bi mogao da ostvari ličnu korist od ovakve preraspodele sredstava iz budžeta
  • A poznato vam je i kako izgleda kada se vlada bavi ivesticijama i kada upravlja parama, koliko ima zloupotreba i nenamenskog trošenja (DRI je samo zagrebala po površini tog problema)

ZAKLjUČAK

Ovo nije budžet! Dokument o kojem se raspravlja u skupštini predstavlja spisak državnih službi i privatnih potreba na koje će biti potrošene pare građana Srbije. Ovaj budžet ne predviđa ulaganje u privredu, a bez pokretanja privrede nemoguće je zaustaviti otpuštanja i obezbediti nove poslove za radnike u Srbiji!

* * *

Skupština usvojila budžet za 2010. (Beta)

Predlog budžeta za iduću godinu predviđa deficit od 107 milijardi dinara (1,12 milijardi evra), na osnovu prihoda od 656 milijardi dinara (6,84 milijarde evra) i rashoda od 763 milijarde dinara (7,96 milijardi evra).

Budžet za iduću godinu je planiran na osnovu procene da će rast bruto društvenog proizvoda biti 1,5 odsto, a da će inflacija sa ovogodišnjih 7,5 odsto opasti na šest odsto.

Sopstveni prihodi budžetskih korisnika u 2010. godini, kako je predvidjeno budžetom, biće 57,1 milijarda dinara, a donacije budžetu u vrednosti 1,7 milijardi dinara. Planirana su zaduženja budžeta u iznosu iznosu od 24,3 milijarde dinara, kako bi se izmirile sve obaveze preme korisnicama.

Najveći deo budžetskih rashoda, 34 odsto, je za dotacije organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja koje će dobiti 263,3 milijarde, od čega će Fondu za penzijsko invalidsko osiguranje pripasti 215 milijardi dinara.

Troškovi za zaposlene su 182,6 milijardi dinara, što je 24 odsto republičkog budžeta, dok je za socijalnu zaštitu namenjeno 10 odsto državnih rashoda, odnosno 76,6 milijardi dinara.

Za državne subvencije namenjeno je 42,8 milijardi dinara, a najviše će dobiti poljoprivrednici - 20 milijardi dinara. Železnicama Srbije namenjeno je 12,4 milijarde, a privredi 3,5 milijardi dinara.

Za otplatu kamata na kredite u idućoj godini planirani su budžetski izdaci u iznosu 34,9 milijardi dinara, kao i izdavanje garancija za kredite medjunarodnih finansijskih institucija, stranih vlada i komeracijalanih banaka u iznosu od 210 milijardi dinara.

I u idućoj godini biće zamrznute plate budžetskih korisnika i penzije, ograničen je maksimalan broj zaposlenih u državnim organima, a u budžetske rashode su uračunate otpremnine za one koji će ostati bez posla.

Budžetom nije planirano povećanje prihoda na osnovu povećanja poreskih stopa, ali je zadržan porez na impulse u mobilnoj telefoniji.

Od naplate poreza na dodatu vrednost u 2010. godini očekuju se prihodi od 325,2 milijarde, od akciza 131,5 milijardi, od carina 43,7 milijardi, od poreza na dohodak gradjana 76 milijardi, a od poreza na dobit preduzeća 21,9 milijaredi dinara.

Za kapitalne investicije iz budžeta će biti izdvojeno 33,2 milijarde dinara, a za njih će biti obezbedjena i dodatna sredstva u iznosu od 30,4 milijarde dinara.

Najviše novca iz budžeta za te namene je predvidjeno za izgradnju Koridora 10 i eksproprijaciju zemljišta, za šta će biti obezbedjeno devet milijardi, dok će za Nacionalni investicioni plan (NIP) biti izdvojeno 8,5 milijardi dinara.

Medju kapitalnim izdacima su izdvajanja za Ministarstvo odbrane u vrednosti 5,9 milijardi, za Ministarstvo unutrašnjih poslova 1,6 milijardi, a za Direkciju za vode 0,2 milijarde.

Budžetom je predvidjeno da javni dug u 2010. godini bude 10,9 milijardi evra, što znači da će u ukupnom bruto društvenom dohotku imati udeo od 34 odsto.

Predlog zakon o budžetu za 2010. usvojen je minimalnom većinom sa 126 glasova za i četiri protiv. Podršku budžetu uskratila su četiri poslanika Saveza vojvodjanskih Madjara koji su deo vladajuće koalicije. Kako tvrde, u budžetu nema dovoljno sredstava za kapitalne investicije u Vojvodini.

Autor teksta: 
Fotograf: 
Custom Search