Savremena nastava u subotičkoj Tehničkoj školi

Pet, 05.03.2010 - 13:30 -- urednik

Sa novim obrazovnim profilom tehničar mehatronike naša obaveza je bila da učenicima obezbedimo robota. Izabrali smo ga po preporuci škole iz Pančeva, kaže Grgo Stantić.

U Tehničkoj srednjoj školi, osim nastavnika, u obrazovanju jednog dela učenika od pre nekoliko dana učestvuje i robot. Zahvaljujući sredstvima koje je škola dobila na konkursu jedne nevladine organizacije u Mađarskoj i od lokalne samouprave "čudo tehnike", koje može da napuni čašu vodom, pomera i slaže predmete, vari, farba, vrši kontrolu, drži merne instrumente i uradi druge zadate radnje, postalo je predmet divljenja i jedan od razloga zašto bi maturanti voleli da su barem godinu dana mlađi.

Grgo Stantić, pomoćnik direktora Tehničke škole, kaže da je robot proizveden u Izraelu, a u Suboticu je stigao od najbližeg distributera iz Zagreba.

- Pošto smo uveli novo ogledno odeljenje tehničar mehatronike, koje objedinjuje mašinstvo, elektroniku i informatiku, naša obaveza je da učenicima obezbedimo robota, ali će sa njim raditi i đaci na smeru za elektrotehničare računara, mašinske tehničare za kompjutersko konstruisanje i tehničare za kompjutersko upravljanje. Preporuku da kupimo ovaj model dobili smo od škole iz Pančeva koja ga koristi već pet godina. Za sada robot nema ime i biće nam drago ako se neko bude prihvatio kumstva. Predlozi nam se mogu poslati na školsku mejl adresu, a najzanimljivije ime dodelićemo novom članu kolektiva - kaže Grgo Stantić.

Nastavnik mašinskih stručnih predmeta Robert Tot i njegov kolega Laslo Lisak zajedno sa učenicima u svojoj režiji narednih meseci će sami izraditi i konstruisati prateću robotsku opremu koju škola nije kupila, jer bi to značajno uvećalo njegovu cenu od 10.500 evra.

- U Evropi već 40 odsto poslova u proizvodnji obavljaju roboti i taj procenat se stalno povećava, jer njihovo korišćenje smanjuje cenu proizvoda, ubrzava proizvodnju, ljudi ne moraju da obavljaju teške i opasne poslove i zabluda je da bi uvođenjem robota povećali nezaposlenost. Recimo, u Japanu ima najviše robota, ali je i najmanja nezaposlenost u toj državi. Školski robot daje veliku mogućnost učenicima mašincima da ga analiziraju i crtaju, dodaju radne predmete, dok električari i elektroničari mogu da procenjuju brzinu, zglobove, rotaciju i druge performanse na osnovu čega će praviti svog malog robota - kaže Robert Tot.

Srednjoškolci su dolazak robota prihvatili s velikim oduševljenjem i svako ko ga je prvi put video kako odrađuje domaći zadatak posmatrao ga je "kao da je svemirski brod koji će ga lansirati u vasionu".

- Najstarija generacija đaka komentariše da im je žao što nas napušta posle mature, jer neće biti u prilici da upozna za sada bezimenog robota. Svima je mnogo draže da programiraju upravljački program, nego da koriste udžbenike i tablu, ali je za simulaciju potrebno puno znanja i logike - zaključuje Robert Tot.
 

Autor teksta: 
Custom Search