Svetom misom u Franjevačkoj crkvi u Subotici i kasnije u Velikoj vijećnici Gradske kuće, kulturno-umjetničkim programom, obilježen je jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji - blagdana sv. Josipa, zaštitnika hrvatskoga naroda.
Svečanosti su prisustvovali Nedeljko Tenjović, generalni sekretar predsednika Republike Srbije Tomislava Nikolića, Valentina Šarčević, opunomoćeni ministar ambasade Republike Hrvatske u Beogradu, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan Đurić, direktorka Vladine Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović, pokrajinski sekretar za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslav Vasin, gradonačelnik Subotice Jene Maglai, član Predsedništva Srpske napredne stranke Gojko Radić, članovi Hrvatskog nacionalnog veća, predstavnici nacionalnih saveta nacionalnih manjina, sveštenici subotičke i sremske biskupije, direktori škola u kojima se odvija nastava na hrvatskom jeziku i brojni građani.
dr Slaven Bačić, predsednik HNV-a pročitao je sledeći tekst u prilogu...dok kasnije "stižu" zvučni zapisi govora gradonačelnika i generalnog konzula...
*********
Cijenjeni predstavnici državnih vlasti, diplomatski predstavnici, crkveni velikodostojnici, i vi pripadnici hrvatske zajednice u Vojvodini i Srbiji,
Čast mi je što Vas sve, uime Hrvatskog nacionalnog vijeća, ponovno mogu pozdraviti na večerašnjem obilježavanju praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji – blagdana sv. Josipa, koji je ujedno i blagdan svih Hrvata, od kada je Hrvatski sabor 9. i 10. lipnja 1687. proglasio sv. Josipa zaštitnikom Kraljevine Hrvatske, što je kasnije prošireno i na cijeli hrvatski narod ma gdje on živio.
U okviru nastojanja da djelovanje HNV-a dispreziramo i što više približimo pripadnicima naše zajednice, od prošle smo se godine opredijelili da ovaj blagdan, koji je do 2012. slavljen u subotičkoj crkvi i župi sv. Roka gdje na današnji dan završava devetnica sv. Josipu koju subotički Hrvati slave u velikom broju, obilježavamo u drugim crkvama i mjestima – prošle je godine to bila crkva i župa presvetoga Trojstva u Maloj Bosni, a danas je to franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici. Naime, poput drugih dijelova Hrvatske i BiH u kojima su franjevci odigrali važnu ulogu u povijesti mjesnih Hrvata, franjevci uživaju osobito poštovanje u subotičkih Hrvata Bunjevaca. Pod njihovim smo se vodstvom u XVII. stoljeću doseljavali u ugarsko Podunavlje, a oni su bili naši jedini dušobrižnici kako u Turskoj tako i u svim našim selima u Podunavlju sve do druge polovice XVIII. stoljeća, kada su im župe oduzete i predane svjetovnome svećenstvu. Među ostalim, tada je car Josip II. ukinuo samostan u Somboru odakle su se franjevci morali preseliti u samostan u Baju, u današnjoj Mađarskoj, pa danas imamo franjevačke samostane u Vojvodini samo u Subotici, Baču, Zemunu i Novom Sadu, koji su dio Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, od kojih je najveći i najznačajniji samostan u Subotici.
Unatoč tomu što je hrvatska zajednica zadnjih godina napravila izvjesne pomake u ostvarivanju manjinskih prava (uvođenje hrvatskog kao službenog jezika u Sotu i Batrovcima; smanjenje razlike u financiranju Hrvatske riječi spram slovačkoga, rumunjskoga i rusinskoga tjednika; rješenje statusa zaposlenih u hrvatskom uredništvu na RTV i izbor urednice televizijskoga programa; lokalna samouprava u Subotici pokriva troškove prijevoza djece na nastavu na hrvatskom umjesto HNV-a; od jeseni počinje bilingvalna hrvatsko-engleska nastava u Tavankutu; očekujemo i udžbenike za više razrede osnovne škole od slijedeće školske godine), koristim prigodu da podsjetim da se naša manjinska zajednica, i kao nacionalna - bunjevačko-hrvatska i šokačko-hrvatska odnosno hrvatska uopće, i kao katolička, još uvijek bori za ravnopravnost i teško ju postiže, i to kako u odnosu na većinski narod, tako i spram drugih manjinskih zajednica: s jedne strane, spram tzv. starih manjina i njihovih stečenih prava, a s druge strane, spram određenih novih tzv. gotovo umjetnih manjina koje uživaju potporu vlasti, pa mi dopustite mi da ukažem na složenost prilika u kojima Hrvati ostvaruju manjinska prava:
nedavnom odlukom Ustavnog suda određene zakonske nadležnosti manjinskih vijeća proglašene su neustavnim, a na spornost ove odluke, prije svega na neprihvatljivo restriktivno tumačenje prava na manjinsku samoupravu, ukazala je jedna sutkinja Ustavnoga suda u izdvojenom mišljenju;
planiranim medijskim zakonima privatizirat će se lokalne radijske postaje, što će rezultirati gašenjem programa na hrvatskom jeziku u Subotici, Baču i Somboru;
problemi u financiranju nacionalnih vijeća – nakon prošlih izbora pa gotovo sve do pred kraj 2012. bilo je velikih zaostataka u mjesečnim proračunskim dotacijama, a 2013. zadnje dvije dotacije umanjene su za 400.000 dinara, čime je otežano ispunjenje preuzetih obveza HNV-a u pomoći obrazovanju i kulturnim udrugama;
Republički savjet za nacionalne manjine uopće se nije sastao od 2010. godine;
Međuvladin Mješoviti odbor koji prati provedbu Sporazuma o zaštiti manjina s Republikom Hrvatskom nije se sastao od 2011. godine (inače, njegov novi sastanak očekuje se do lipnja ove godine);
Ministarstvo kulture ne poštiva pravo na samoupravu manjina i prilikom raspodjele sredstava po natječajima ne uzima u obzir prijedloge raspodjele HNV-a;
najveći su problemi u obrazovanju na hrvatskom, osobito po pitanju udžbenika – unatoč više puta ponovljenim neistinama najviših državnih dužnosnika kako je pitanje udžbenika za nastavu na hrvatskom riješeno, Ministarstvo prosvjete ili preciznije određene osobe u njemu ovo pitanje ne žele rješiti ili ga priječe: kada je BIGZ Školstvo prije dvije školske godine tiskao udžbenike za predmet Hrvatski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole jedino ovi udžbenici nisu ušli u program besplatnih udžbenika za niže razrede osnovnih škola, pa su ih roditelji odnosno za njih HNV morali platiti; slično je bilo i ove školske godine kada su isključivim naporima i sredstvima HNV-a u nakladi Kreativnoga centra tiskani svi ostali udžbenici za niže razrede osnovnih škola, a Ministarstvo prosvjete do danas nije refundiralo ove troškove, koji iznose gotovo 10% godišnjega proračuna HNV-a (inače, su predstavnici HNV-a zajedno s veleposlanikom Republike Hrvatske prije dva dana radi rješavanja ovoga pitanja ponovno imali susret s ministrom prosvjete Tomislavom Jovanovićem, koji je obećao rješenje i pokazao kooperativnost); još uvijek su neriješeni udžbenici za više razrede, srednje škole i Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture itd.
S druge strane, u zadnje vrijeme najviši predstavnici državnih vlasti otvoreno se svrstavaju u identetskim pitanjima, obećavajući svu državnu potporu u standardizaciji ikavice kao nekakvog zasebnog bunjevačkog jezika, pomoć iz osobnih sredstava u tiskanju udžbenika za ovaj umjetni jezik, a zadnjih smo dana i svjedoci opetovanog uplitanja države u crkvena pitanja i obnovljenih zahtjeva za bogoslužje na ikavici, iako se sva ova i druga identitetska nastojanja o navodnoj povijesnoj i jezičnoj bunjevačkoj samostojnosti temelje na povijesnim poluistinama i neistinama.
I upravo iz tih razloga, mi bunjevački Hrvati nikada se nećemo odreći našega bunjevačkog imena i pripadnosti hrvatskome narodu, našega hrvatskoga dijalekta ikavice, koja se, kao što svi ovdje znamo, govori i u Dalmaciji, niti naših preporoditelja biskupa Ivana Antunovića, svećenika Blaška Rajića, Paje i Ilije Kujundžića, biskupa Lajče Budanovića i mnogih drugih, koji su se kada su doživjeli oslobođenje od stega mađarskih vlasti, otvoreno izjašnjavali Hrvatima, tim prije jer je zahvaljujući nama Hrvatima- Bunjevcima Subotica s okolicom ušla u sastav jugoslavenske države 1918. g.
No, Hrvati u Vojvodini imali su i težih trenutaka u XX. stoljeću, prije svega mislim na kalvariju srijemskih Hrvata, pa mi zato dopustite da svima Hrvatima koji su opstali zaželim da sv. Josip još dugo bude zaštitnik te svim pripadnicima hrvatskoga naroda u Vojvodini i Srbiji čestitam današnji blagdan!
