Tomislav Žigmanov - publicista, analitičar, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ( tekst iz Hrvatske riječi - Razgovor sa povodom )
- Uvjerljiva pobjeda Srpske napredne stranke bila je očekivana pa nije niti iznenadila političare u Hrvatskoj koji uglavnom ne očekuju poteškoće u bilateralnim odnosima. Što očekujete u pogledu položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji?
- Društveni položaj hrvatske zajednice u Srbiji će se, po svemu sudeći, usložniti i otežati. Kao prvo, oslabit će njezin politički značaj iz razloga što neće imati svog političkog predstavnika u srbijanskome parlamentu. Drugo, stranka koja je pobijedila na izborima ima brojne deficite kada je riječ o manjinskim politikama – do sada niste uopće mogli vidjeti koje su programske osnove naprednjaka u politici prema manjinama tako da se ne zna što će na tomu planu biti činjeno! Toga može biti dokaz i poražavajuće nepoznavanje činjenica o položaju Hrvata u Vojvodini koje je prvi podpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić pokazao u intervjuu zagrebačkom Globusu. Primjerena institucionalna skrb o manjinskim pravima na način da se osnuje ministarstvo će i ovoga puta izostati. Treće, politička povijest jednog značajnog broja članova Srpske napredne stranke prijeporna je kada je riječ o odnosu prema Hrvatima u Srbiji, napose s početka 90-ih godina prošlog stoljeća, tako da je, budući da oni nisu bili dionici politika suočavanja s prošlošću, za očekivati nastavak suptilnog očitovanja animoziteta prema Hrvatima. To se, na koncu, vidi u lokalnim samouprava gdje su oni na vlasti. Četvrto, vlast naprednjaka sa Socijalističkom partijom Srbije u proteklom mandatu na republičkoj razini aktivno je administrativnim zaprečavanjem radila na kršenju manjinskih prava Hrvata, napose u području obrazovanja ili politike financiranja potreba u kulturi ili rada na očuvanju (ne)materijalne kulturne baštine, tako da je za očekivati da će se taj trend nastaviti. Na koncu, valja ukazati i na izravni upliv Aleksandra Vučića u bunjevačko pitanje u predizbornoj kampanji svrstavanjem na stranu Bunjevaca nehrvata, sve s obećanjem da će država Srbija i nadalje pomagati proces izgradnje tzv. bunjevačke nacije, a da istovremeno spram Hrvata nije poslana nikakva poruka. Dakle, ove će, mahom nepovoljne činjenice određivati onda i dinamiku društvenog položaja Hrvata u Vojvodini, koji će biti teži.
- S obzirom na protekle dvije godine i razdoblje u kojoj je na vlasti bila koalicija oko Demokratske stranke, je li bilo nekih značajnijih razlika u odnosu dvije političke opcije prema Hrvatima u Srbiji?
- Naravno da je bilo. Vlast čiju je okosnicu činila Demokratska stranka, ako zanemarimo gdjekada očitovanu snažnu simulativnost spram manjinskih pitanja, nadogradila je recimo zakonodavni okvir 2009. Postojao je snažniji institucionalni okvir – bilo je ministarstva za ljudska i manjinska prava. Isto tako, postojala je određena spremnost da se pitanje unapređenja položaja hrvatske zajednice rješava, kao što je pitanje političke reprezentacije. Ne treba zaboraviti da najveći dio prava Hrvati u Srbiji cijelo vrijeme ostvaruju zahvaljujući pokrajinskoj administraciji, gdje je također okosnica vlasti Demokratska stranka. Pa ipak, to ne znači da u vrijeme vladavine Demokratske strane problema nije bilo, napose u onim resorima koji su pripadali Socijalističkoj partiji Srbije, kao što je obrazovanje. Isto tako, postojao određeni paternalistički odnos od strane vlasti, pa i Demokratske stranke, prema Hrvatima. U protekle dvije godine na republičkoj razini, kada je riječ o manjinskim pravima, nije bilo nikakvih pomaka. Štoviše, bilo je čak i nazadovanja. Recimo, međuvladin Mješoviti odbor koji prati provedbu bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina nije se više od dvije i pol godine sastao! Republički savjet za nacionalne manjine nije održao niti jednu sjednicu. Nije bilo primjerenog institucionalnog dijaloga s predstavnicima manjinskih zajednica. Saga o udžbenicima je doživjela svoj tragični vrhunac. Ministarstvo kulture nije uvažavalo mišljenje Hrvatskog nacionalnog vijeća oko raspodjele sredstava putem natječaja… I ono što je najvažnije – sve to nitko od predstavnika vlasti nije smatrao problematičnim!
- Nakon punih osam godina DSHV-a neće imati parlamentarnog zastupnika. Što će to značiti za ovu stranku? I što će to značiti za Hrvate u Srbiji?
- Bit će to za DSHV povratak na iskustvo prije 2007. kada je također djelovala kao neparlamentarna stranka. Vjerojatno će novonastala situacija ponajprije za posljedicu imati drugačije uvjete rada, što će onda zahtijevati promjene u organizaciji same strukture DSHV-a te nalaženje novog modela za učinkovito djelovanje. Naravno, ne bi bilo dobro da se obim i vrsta aktivnosti zbog toga značajnije smanje. Morat će se čim prije izvršiti detaljna analiza rezultata izbora, s vrlo javnim zaključcima ali i smjernicama za dalje djelovanje, u što se treba uračunati i ozbiljno preispitivanje dosadašnjih i budućih političkih saveza. Posebni izazov će biti rad na osnaživanju vlastitog političkog značaja, a onda i pratećeg utjecaja u političkom životu Srbije. Na koncu, trebat će dosta poraditi i na povratku povjerenja glasača. Za hrvatsku zajednicu, pak, izvanparlamentarno djelovanje DSHV-a značit će najprije oslabljenost njezina utjecaja u rješavanja problema i u ostvarivanju prava.
- Uskoro će se održati sjednica međuvladin Mješoviti odbor koji prati provedbu Sporazuma o zaštiti manjine Srbije i Hrvatske. Očekujete li značajnije pomake u pogledu rješavanja dugogodišnjih nerješenih problema u ostvarivanju nacionalno-manjinskih prava Hrvata u Srbiji?
- Ne! Stvari su glede toga jednostavne – za protekle dvije i pol godine, od posljednje sjednice, od dvadesetak preporuka koje se odnose na Hrvate u Srbiji realizirane su samo djelomice dvije, od koji je jedna zahvaljujući isključivo nastojanju HNV-a, a druga je zasluga pokrajinske Vlade. Dakle, ništa nije učinjeno na razini republičke Vlade. Hoće li nova srbijanska vlada, koja se treba uskoro formirati, na tome planu nešto izmijeniti, vrijeme će pokazati, a predstojeća sjednica, koja bi morala biti održana s predstavnicima nove vlade, bit će tek prilika da se oni upoznaju s problemom te da eventualno obećaju da će se neki od njih onda i riješiti.
razgovor vodila: Jasminka Dulić
