U ovom serijalu bloka Subotička politička arena postavljeno je sledeća pitanje:
- Da li su u ovom vremenu multinacionalnost i multikonfesionalnost naše sredine postali hendikep u razvoju našeg grada?
a odgovor na to daju, u nizu, naši sugrađani iz različitih etničkih grupa, zainteresovani za boljitak naše zajednice, ovog puta Lazo Vojnić Hajduk iz hrvatske zajednice.
***
U zemlji gdje vlada svemoćna politika, gdje je nacionalna pripadnost profesija, gdje je gospodarstvo u magli, a društveni odnosi diktirani i regulirani iz jednog mjesta, gdje se opozicija ignorira, a zakoni su samo slovo na papiru itd. U takvim lokalnim sredinama hendikep može biti i najpozitivnija ideološka orijentacija. Opisane sredine po pravilu, nažalost, prave vrijednosti politički obezvređuju i odbacuju,.
Ne bez razloga se u janom diskursu pojavljuju teme koje pokušavaju dati odgovor na gore postavljeno pitanje. Novija povijest producira i obilježava društvene odnose koji su sustavni element egzistencije suvremenog društva.
Razvoj grada ponajviše ovisi o razini sposobnosti i političke svijesti građana. Je li je oblikovanje političke svijesti opterećeno s multinacionalnošću i multikonfesinalnošću? Da. Moglo bi se reći kako ove komponente čine izvor i okvir političke svijesti u našoj sredini. No, treba reći i to, kako je i u suprotnom smjeru djelovanje istoznačno, politička svijest ima značajan utjecaj na nacionalno ponašanje, na vjeroispovjest, na kulturu... Razvijeni grad potiče i podržava različitost ljudi i njihova opredjeljenja, te živi i teži ka uzoritoj toleranciji.
Ovom temom uglavnom se bave ljudi iz sfere znanosti te opservacijama konkretnih događanja u gradu, društvu, stvaraju teoretsku matricu sa rezultatima njihovog istraživanja, gdje se očituje harmonija ili disharminija ponašanja građana. Najčešće se, dakle, ove teme obrađuju na razini teorije.
Poznata su nam nastojanja znanstvenika, da u svojim javnim nastupima, a bilo ih je i u Subotici, dosljedno povlače jednu nit, sugerirajući i ukazujući na nužnost međusobne uzajamnosti, razumijevanja, prihvaćanje različitosti i komunikacijske otvorenosti. Tako se stvaraju uvjeti za oblikovanje ispravne političke svijesti, što je bitna komponenta za stvaranje temelja za razvoj grada. U političkom životu nastaju povijesni procesi a i društvena zbilja u kojoj živimo i oni ukazuju na potrebu kritičkog sagledavanja.
Često je poistovjećivanje promicanja multikulturalnosti s vrijednostima civilnog društva. Ne želim ovaj put ulaziti u raspravu je li i u kojem stupnju ove vrijednosti korespondiraju s vrijednostima multinacionalnog i multikonfesionalnog društva, ali bih svakako želio ukazati na, ne tako rijetku pojavu, da se u pojedinom političkom kontekstu, ili pak okolnostima, multikulturalnost stavlja u opoziciju s nacionalnim. Isto se tako nekad u opoziciju multikulturalnosti stavlja „biti građanin“ i „biti pripadnik određene nacionalne manjine“. Ovu činjenicu također moramo imati pred očima.
Neuvjerljivo je stvaranje dileme između multikulturalnog i građanskog sa jedne strane i nacionalnog sa druge strane. Ako se ove socijalne orijentacije stavljaju u dihotomnu poziciju „ili ili“, dobivamo onda strukturirane političke orijentacije s atributima međusobno suprostavljenih pa i u određenim okolnostima nepomirljivih ideoloških matrica, zaboravljajući pri tome da je multikulturalnost stil i način života i da je uspostavljanje građanskog društva jedan povijesni proces koji dakako u sebi podrazumijeva i određene političke predpostavke.
Meni se čini neprihvatljim da se netko uspješno bori za svoja nacionalna prava, a da zanemaruje svoja građanska prava, ili čak bolje reći obveze. Ovakvo ponašanje može se zamjetiti i kod nacionalnih manjina, a napose kod većinskog naroda u našem gradu. Razvoj grada trpi jer su se stanovnici grada Subotice ukopali u rovove multikulturalizma, interkulturalizma, multikofesionalizma, multinacionalizma i ne znam ti ja već kojeg ...izma i time blokirali normalan razvoj grada. Blokirali su kreativnost, inventivnost, objektivno vrednovanje svih aktivnosti u tom grču različitih ...izama zatvorili su ili bolje rečeno suzili su sve puteve koji potiču razvoj grada. Dijalog kao važna poluga razvoja svakog društva u našem gradu se ne čuje. On je utihnuo i u okviru nacionalnih zajednica, ali i u sferi u cjelini.
Autonomija manjinskih zajednica jest tečevina demokracije međutim ona danas u gradu Subotici nije izraz stvarnih lokalnih potreba i želja manjinskih nacionalnih zajednica temeljen na principu subsidijarnosti, već je njihov glas moduliran ili čak potpuno uništen na putu k centralnim tijelima vlasti, kako u gradu tako i na put k višim administrativnim centrioma. U čitavom tom procesu čine veliku smetnju ispolitizirana nacionalna vijeća koja su nezaobilazan „filter“ za svaku inicijativu u vlastitoj nacionalnoj zajednici. Nastavno takvim procesima dolazi do otežanog ostvarenja mnogih vizija i razvojnih projekata u našem gradu.
Volimo reći, a pogotovo čuti kako je Subotica na visokom stupnju tolerancije i suživota u svom praktičnom životu. Ima u Subotici u tragovima i nasljeđa kulture i društvenog života iz ranijih perioda. Europsko kulturno nasljeđe ostalo je još u porama gradskog života Subotice. Poremećaji su nastali značajnim demografskim promjenama u recentnoj povijesti, koji su narušili demografsku ravnotežu i iskonski duh zajedničkog života. To zasigurno spada u formu hendikepa u razvoju grada.
***
Lazo Vojnić Hajduk
Rođen u Subotici 1942. osnovna škola, završio u Subotici 1957. Klasična gimnazija u Zagrebu, maturirao 1962. završio filozofske studije skolastičke filozofije u Samoboru 1964. Počeo raditi u OZ-u filijala Subotica (1965.), zatim kao knjigovođa, operater u AOP-u, te i sistem analitičar u AOP-u SDK filijala Subotica (1968.-1073.). pomoćnik šefa AOP-a u Pioniru (1975.). ravnatelj ERC-a u Pioniru (1978.-1993.). podpredsjednik stranke DSHV-a (1992.). podpredsjednik KUD Bunjevačko kolo (1993.). direktor HKC Bunjevačko kolo (1995.). podpredsjednik Izvršnog odbora SO Subotica, visoki dužnosnik, izborna funkcija, (1993.). Predsjednik organizacijskog odbora DUŽIJANCA (1993.-2002.). Odbornik skupštine općine Subotica (2000.). Predsjednik stranke HNS-a (hrvatski narodni savez), (2000.). Predsjednik izvršnog odbora HNV-a (Hrvatsko nacionalno vijeće) (2003.- 2006.). Nakladnik i urednik oko dvadeset knjiga (1995.-2011.). u zadnje vrijeme pisac i publicista. piše eseje, studije, feljtone, političke osvrte i polemike u lokalnim listovima. Autor je 10 knjiga (do 2014.). Podpredsjenik Udruge bunjevačkih Hrvata DUŽIJANCA (2014.). Umirovljenik je i živi u Subotici.
***
Sledeći sugovrnik je Tomislav Žigmanov, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
