Ovo (možda) niste znali
24/29.06.
Crveni Čivutin se dao na glas
Bajmačka hetija*. Dobošar je izdobovo* vist: Crveni Čivutin* će od nedilje u utorak obać* Stantićev šor od Gurđinog salaša* do Lolašovog salaša. Kupovaće jaja i pilež*. Nek se žene spreme za taj dan.
Tumačenje
To su časkom doznale sve žene iz šora*, pa i one koje možda nisu bile na hetiji el nisu dospile do dobošara. Jedna drugu su opominjale ako nije čula za dolazak Crvenog Čivutina (Jevrej Weiss Ignác). Ako stanarica ima naprodaj jaja nek se spremi, pa i naritko ako ima pileža naprodaj, nek ga uvati i sveže. Salašari su tušta jaja trošili, na zakuvavanje* tista, na čestu kajganu, na kuvana jaja za ilo i sl.
Moje sićanje
Znalo se da će Crveni Čivutin oko 9 sati doć u naš salaš, treći u šoru. Màjka su me odredili nek iz daljeg vrebam* kad će Crveni Čivutin krenit od komšince snaš Đule – Svete. Čim smota* (v. prilog 1) u naš put, kaki je red nek mu širom otvorim kapiju.
Gost se tako dočekiva da u salaš mož udekat* laganim kasom*, a ne da se bakće otvaranjem kapije.
Crveni Čivutin u avliji
Crveni Čivutin je udeko konja i kola. Faljnis* – snaš Vito! Amen uvik! Uvodni divan. Imam jaja. Pilež još nije naraso za prodaju. Pošto plaćate jaja. Pa toliko i toliko para. Ne mož koja krajcara* više. Čivutin se jada*. Virujte mi ne možem platit više jel ću propast itd. Jaja se broje: u jednu ruku dva u drugu tri jajeta. Naglas do 10 puta tj. 50 jaja, onda se jedno jaje metne na stranu, od svake pedesetice se broje jaja. U velik košar s plivom poslažu se izbrojana jaja.
Drugput kad dođete bilo bi lipo da makar za krajcaru platite više. Izbrojanu porteku*, jaja Čivutin je oma platio. Majka su novce lagano pribrojali i metnili u kesu ispod pregače. Zbogom snaš Vito!. Zbogom pošli a katkad još i Bog Vas blagoslovio.
Otrčo sam otvorit kapiju.
Prilog 1.
Kapija ledine se uvik zatvara, da pilež, osobito guske ne izađu napolje i po adetu maltene uvik zađu u štetovat u komšinskim zelenim kuruzima.
Za vrebanje i otvaranje kapije obično se odredi veće dite koje nije stasalo radit s odraslima, a ima snagu za otvorit kapiju. To je ditetu nauk iz škule života: vrebaj i širom otvori kapiju. Gokleg? Dok triba.
* * * * *
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
Čivutinª
tur. Čifut, Čifutin tur. Židov, pripadnik jevrejskog naroda
dekat
upravljati konjskom zapregom
doboš
mađ. (dob – udaraljaka u obliku valjka sa zetegnutom kožom) mali bubanj za dvije udaraljke (njime je sudski i općinski latov pozivao ljude k sebi da im priopći službenu vijest ili je najavio dražbu nekretnine) - otić na doboš – biti prodat na javnoj dražbi
dobošarª
1. objavljivač vijesti uz udaranje u doboš, telal; 2.
Falj'n-I'sª
Hvaljen Isus, pozdrav pri dolasku i odlasku
hetijaª
mađ. (hét /sedam/ sedmica, tjedan) određen stalni tržni dan: u Subotici to su ponedjeljak i petak (od 1743. kada je ona postala varošica-trgovište); u Bajmoku četvrtak, u Čantaviru subota itd.
jadat seª
jadati se, tužiti se, žaliti se
kasatª
kasati; 1. kretati se kasom (o konju i drugim životinjama); 2.
krajcaraª
njem. (Kreuzer od Kreuz – križ) 1. sitni mjedeni novac u nekadašnjoj Austro-Ugarskoj, stoti dio forinte; 2.
obalazitª
obilaziti, 1. posjećivati; 2. 3.
piležª
domaće životinje koje imaju perje (kokoši, patke, pure, guske, biserke [misirke, morke])
portekaª
mađ. (portéka) roba u prometu; proces izmjene na vrijednosti iz robnog u novčani [robni ~]
sàlāš²ª
u bunjevačkom izgovoru: mađ. (tanya) 1. poljoprivredno domaćinstvo na zemlji koja se obrađuje, sa zgradom za stanovanje, stajama i pomoćnim zgradama, okruženim ledinom: poljoprivredno gazdinstvo. U njemu se odvija obiteljski i gospodarski život salašara; 2.
smotatª
smotati, 1. 2. 3. a. b. 4. skrenuti na drugi pravac; 5.
šor (salaša) ª
mađ. (sor – red) salaši u nizu jedan pored drugog
vrebatª
vrebati; prikriveno čekati priliku za napad na koga [~ zgodu (priliku) iščekivati, čekati, tražiti mogučnost da se što učini]; kebati
zakuvatª
zamijesiti, 1. a. b. oblikovati od tijesta, načiniti od tijesta, načiniti mijeseći, prirediti miješanjem, nakuvat; 2.; 3.
