Starovinsko trgovanje
Na hetiji* je prodo 5 vika žita.?!
Ovaj kadgodašnji podatak draži* znatiželjne na odgonetanje prometa: koliko je teška prodata porteka*?
* * * * *
Danas se u prometu žita(rica) teret miri npr. 100 , «kg» žita. Kadgod se u našem kraju teret žita(rica) prodavo i mirio na vike «v»*, a teret u njima izmirio se i pokazivo u litrama «l».
1 «v» = ~ «l» litara žita(rica).
Prilka: ako danas želimo odgonetnit koliko je teret žitarica u 5 «v» moramo znat:
kojom (čijom) «v» je izmireno; iz koje godine je «v»; kolika je zapremina «v»; koliko su «hl» teške žita(ica). Onda je 5 «v» žita, ako je:
[* zapremina 1 pužunjska «v» iz 1715. g. = 31,04 litara;
* izmireno je požunjskom vikom iz 1715 g. (5 x 31,04 «l» = 155,20 «l») žita;
* žito je 77.55 «hl»* (hektolitarske težine = 100 «l» žita = 77,55 kg. aparatom obaško izmirena);
* odgonetnuto: prodato (izmireno) je
5 «v» = 155 «l» sa 77,55 «hl» = 120,35 «kg» žita.]
Ovaki podatak tribo je mlinarima, pekarima, velikim poljodilcima i dr. u prometu naveliko.
* * * * *
U ono vrime u našem kraju u prometu žitarica porteka se mirila požunjskom «v» iako se znalo za peštansku, koložvarsku i dr. vike, a podigdi se hasnirala* i mira/merov* [mađ. mérő] i dr.). Etalon* mire minjo je hamade* svaki vladar, zato se za svaku miru moralo znat iz kojeg je kraja, koje je godine i koliko ona miri.
Još je teže znat «hl» težinu žita, jel su je ritko kad spominjali u pismenu, pa se za ono vrime mož nagađat, po sorti i kako je rodila te godine. Za nagađanje hasniro sam kako su jedna nadrugo* rodile sorte žita Bankut* i Prolifik*, koje su najviše sijali u našim pustarama* i oko nas, a oslonio sam se i na osridnju «hl» iz sridine trideseti g. Za tako nagađaje nužno je bit upućen u nakanu.
U prometu žita naveliko najvažnija je «hl» težina, mora bit što višlja, jel ona pokaziva kako je žito, koliko je «kg»/«hl».
Pokatkad se i danas naveliko prodaje: x «hl» žita.
* * * * *
Prilog
Kako se miri vikom
Moj dida Ilija uzajmio je komšiji 3 vike zobi (ovsa). Vidio sam kako je nagrnio u viku zobi dobrim nad rubom. Suvišnu zob nije streso, već je zob poravno čapovom*, spilo je doli suvišak nad rubom. Naši stari su i za hasniranje vike imali pravilo.
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
akovª
mađ./slav. (akó) 1. stara mjera za tekućine (0,56589 hl); stud; 2. mjera za žito u različito vrijeme, u različitim mjestima druge vrijednosti (između 50 i 60 lit.); 3. daća na vino u 13. i 14. stoljeću
bânkūtª
europska sorta tvrde pšenice sa dugačkom osima na vlatu; v. durum
čapovª
letvica, ravnalica kojom se u mjerenjju zrna žita(rice) i sl.,suvišna zrna s površine skidaju povlačenjem čapova sa gornjeg ruba vike. Pravilo: pšenica, raž i dr. gusto nabijena zrna svlače se čapovom odjedared po gornjem rubu vike, a zob (ovas), kuruzi i sl. po rubu se pilaje – svlače pokretima livo/desno.
,
dražitª
dražiti, 1. izazivati jaču aktivnost osjetila ili organa (očiju, pluća, bronhija, grla), nadraživati; 2.
etalonª
franc. (étalon) 1. precizno napravljen uzorak mjera koji služi za provjeravanje istih takvih mjera koje su u uporabi (npr. etalon mjere za dužinu – metar) pramjera, osnovna mjera; 2.
hasnaª
mađ. (haszon) korist; 1. dobar rezultat kakvog rada ili nastojanja, povoljne posljedice opr. šteta; 2.
hamade/hamaha/amahaª
skoro, već, gotovo toliko
hektoª
grč. (hekatón – sto) 1. u složenicama označuje brojku 100; 2. hektolitar (hl) šuplja mjera za tekućine i sl. = 100 litara
hektolitarska težina - težina zrna žitarica u zapremini od 100 litara
hetijaª
mađ. (hét /sedam/ sedmica, tjedan) određen stalni tržni dan: u Subotici to su ponedjeljak i petak (od 1743. kada je ona postala varošica-trgovište); u Bajmoku četvrtak, u Čantaviru subota itd.
jedno na drugoª
sredina između dvije krajnje veličine, srednja mjera
mira¹ª
mjȅra; standard ili sustav koji se upotrebljava za mjerenje veličine; količline ili stupnja
mira²ª
mađ. (mérő – nekadašnja mjerljiva zapremina zrnati tvari; ob. 62,5 l. (označena [vrijednost m.]); [jedna ~ pšenice] (nepoznato zašto se u nas mira prevodi i mêrov [Ulmer G.).
portekaª
mađ. (portéka) roba u prometu
Požun/Požunjª
mađ. (Pozsony) grad Bratislava (Slovačka)
prolifikª
američka sorta "tvrde" pšenice koju su nekada uzgajali i u Bačkoj; v. durum
pustaraª
od mađ. (puszta – pust, ostavljen, od slav. pust – koji je bez ljudi, neobrađivan, prazan, beskrajan) veliki nenaseljeni, nekultivirani, zatravljeni prostor, s rijetkim kolobarima od nekoliko stabala ili visokih grmova, većinom služi za napasivanje stoke; pusta; pustolina
vika¹ª
1. drvena posuda za mjerenje zrnatih žitarica, ob. 25 – 30 l., nalikuje na šavolj; 2. mjera za zrnate žitarice, zapremine različite vrijednosti u različito vrijeme i u raznim mjestima, nrp.: požunjska vika poslije 1715. g. je 31,04 lit. itd.
