Novi Grad

Pet, 21.06.2013 - 11:30 -- nikola.tumbas
Kolekcija članaka: 

Do 1950. godine gradska bašta, sa salašima, voćnjacima, povrtnjacima, živinom i njivama, potez između nekada famoznog međunarodnog puta E-5 (već davno degradiran u E-75) i Ugarnica, u drugoj polovini XX veka, pretežno samodoprinosom izrastao je u gradić, urbanu mesnu zajednicu koja se naslanja praktično na centar grada, na poljoprivredno zemljište i (nekada) veliku industrijsku zonu.

U Novom Gradu živi skoro 3000 duša, sa trendom opadanja broja stanovnika, kuće se više prodaju nego kupuju, jer mladi odlaze za poslom, vani, dok stari, takav je zakon prirode, polako umiru. Stanovništvo je mešano, ali preovlađuju Mađari, međutim, verskih objekata nema. Tu je zato, za svetovne boljke, mesna ambulanta koja jeste renovirana, ali se ljudi žale da je nedovoljnih kapaciteta, jer opslužuje i susedne mesne zajednice. U prostorijama MZ jednom mesečno se organizuju preventivne kampanje, standardno za Subotičane, merenje pritiska, šećera i prevencija raka. Ovde su, možemo reći nešto atraktivnije i modernije obrazovne ustanove, Montesori obdanište, sa mešanim starosnim i jezičkim grupama, te osnovna škola "10. oktobar" koja je nedavno počela sa bilingvalnom nemačko-sprskom i nemačko-mađarskom nastavom, pa ima dosta elitista koji svoju decu dovode ovamo, na elitističko javno izobraženje. Tu negde je i privatni gerontološki, u ulici Prvog ustanka. Može se reći da je Novi Grad lepo uređen i dobro komunalno opremljen, ima i igralište i zelenila, samo je problem što pojedini građani ali i privrednici jednostavno nemaju dovoljno savesti niti obzira, pa ima neurednih i zapuštenih ulica i placeva.

Evo, jedan od velikih problema je željeznica oko koje se širi prljavština, korov i ruglo, a iz zapuštenih trščanika i bara oko pruge komarci i pacovi. Drugi veliki problem je zapuštena ruševina nekadašnje diskoteke "Stars" i okolnih kuća, odakle se širi ambrozija, dok vlasnik ili preduzimač u ime vlasnika, po informacijama iz MZ, GTC Beograd, ništa ne preduzima osim što najavljuje da će "uskoro otpočeti radovi". I tako je već godinama. Jednako je neuređena i problematična okolina prečistača, koji se delom nalazi na teritoriji MZ, i ta lokacija je stvarno nezgodna kako za stanare bližnjih MZ, tako i za visokoočekivane turiste koji, kad naiđu sa pravca Subotica-istok naiđu pravo na smradnu "gradsku kapiju". Ni moćna Elektrovojvodina, žale se u MZ, nije otvorena za kontake i saradnju (mada se često traži samo minimum - da, eto, pokose travu ne samo ispred svog ulaza), dok je sa Rotografikom i Toplanom saradnja dobra. Rukovodstvo MZ sarađuje sa gradskom upravom, direkcijom i drugim javnim preduzećima, a pored transfera nešto prihoduje i od izdavanja prostorija.

Pokrivenost infrastrukturom je stvarno visoka, negde 95-97% i tu ostaju još neke sitnice koje treba rešiti, da se možda reše kontejneri na ulasku u ulicu Boze Šarčevića,

Posebnih ekoloških problema nema, jer je uspešna deindustrijalizacija Srbije i Subotice zatvorila praktično sve fabrike koje su ovde postojale. Ostala je punionica Coca-Cole,  Rotografika, Elektroremont, Gorki list (nekada Pelinkovac) je otišao u Sloveniju, tu je još Office Shoes, vinarija DiBonis, NIS-ovo stovarište, Interšped, nikli su super, hiper i mega marketi i skladišta. Od manjih privrednika tu je "Hobi Šop" (izrada enterijera), jedna pekara kod škole, nekada je postojao, ali ne više, ikonopisac, od starih zanatlija preživljava samo umetnički livac Antal, a onamo, ka Ugarnicama prema Paliću, još se može naći i koji salaš.

Jedan od najjačih ljudi na svetu, Ervin Katona, živi u MZ Novi Grad, a odavde su i odbojkaški šampion Đula Mešter, kao i Bojan Rašković, katedski državni rekorder u plivanju 800m slobodnim stilom. Ovde je i već legendarna Madera, nazvana po kultnoj Maderi, restoran koji opstaje već više od 30 godina, a tu su i drugi gastronomsko-ugostiteljski, kako se to popularno kaže, objekti: Mirage, Lady Bukowski, Madlen, Gentlemen's Pub, gde se organizuju svadbe i slične fešte.

Saradnja sa organima reda i mira, komunalcima i policajcima, je dobra i pretežno su to problemi sa bukom, kad svatovi derneče i šenluče do sitnih jutarnjih sati. Nekada su ulicama Novog Grada hajčili mladi huligani, a ima ih, kažu ljudi, i danas, samo manje, jer nas je sve manje i manje. Možda Novi Grad, u narednih pola veka, ponovo postane gradska bašta, ili da sačekamo da prođe kriza, pa ćemo onda videti šta će biti.

Tagovi: 
Autor teksta: 
Fotograf: 

Više o ovoj temi...

Između Subotice i Palića nalazi se Radanovac, Veliki Radanovac, koji je tipično seosko naselje koje se smatra gradskim. Prvi vinogradi, knjige kažu, nicali su na Radanovcu krajem XVIII i početkom XIX veka, da bi oko njih raslo i razvijalo se naselje koje danas broji oko 2,800 duša, što nam, ako uporedimo sa prethodnim popisima, govori da Radanovac raste (zbog jeftinih placeva, kažu). Ipak, mladi su ti koji odlaze, zbog nezaposlenosti. Po nacionalnoj strukturi stanovništva dominiraju Mađari,  po verskoj katolici.

Voćarstvo i vinogradarstvo na ovom pretežno peskovitom terenu ispod koga je sloj gline odumrlo je, kao i u drugim naseljima, privatizacijom Peščare i Rasadnika. U vakuumu koji je nastao, ostalo je mnogo nezaposlenih. Privredna aktivnost danas se svodi na cvećarstvo (roba...

detaljnije
Post date: Sre, 15.01.2014 - 11:19

Nekada pusta, pominje se još 1297. godine kao Kelym, danas prema graničnom prelazu Kelebija, prostire se uz granični pojas istoimena mesna zajednica, jedna od većih po površini, na kojoj živi nešto preko 2000 duša. Možemo je podeliti na Kelebiju i Čavoj, gde ovaj potonji označava deo koji se prostire ka severoistoku, do peštanske pruge, a obuhvata i Majdan.

Ovo je šumski i peščarski kraj, kojim na zapadnom delu preovladava crni, a na istočnoj žuti pesak, gde je crni, kažu, povoljniji za povrtarstvo a žuti za voćarstvo i vinogradarstvo.

Kelebijci i Kelebijke, pretežno Mađari (do 60%), od neke '76. godine žive uz granični prelaz (do tada postojao samo na Horgošu), i danas im je Evropa preko plota. Devedesetih je ovde bio pravi haos, kada su hiljade i hiljade ljudi dnevno...

detaljnije
Post date: Uto, 14.01.2014 - 11:36

Pošto o "Paliću" ovde na sajtu ima priličan broj izveštaja propratne fotografije, vezano za temu mesnih zajednica grada, ovog puta nisu bile u fokusu priče,osim detalja iz mesne kancelarije pri razgovoru sa ljubaznim i informisanim predsednikom MZ-a Tibor Bognarom.

 

Subotica je sudbinski vezana za Palić, a pitanje Palića, čini se, sudbonosno je pitanje za Suboticu. To se pre svega odnosi na jezero, ali ćemo mi ovaj put posmatrati naselje Palić (ili mesnu zajednicu, mada danas to gotovo ništa ne znači). U zaključku ćemo videti da samo stanje ovog naselja itekako ima veze sa gradom, da ono jeste njegova najveća šansa, a opet, se čini i najveća boljka. Pa, da vidimo kako i zbog...

detaljnije
Post date: Ned, 17.11.2013 - 17:51

Kada prođete Aleksandrovo, nekih 13 km duž senćanske pruge, nekako izvučeno zavučeno i sakriveno nalazi se Bikovo, naselje koje je dugo godina bilo sinonim za proizvodnju stoke. Ovde se, praktično, nalazio centar nekadašnjeg poljoprivrednog giganta Agrokombinata za čiji život je Bikovo (a posebno naselje Gabrić, nedaleko od Bikova) bilo tesno vezano. Nakon propasti Agrokombinata, i Bikovo se našlo u teškoj situaciji. Stanovnici koji su pretežno radili u Agrokombinatu, dakle, nisu imali sopstvene zemlje, ostali su bez poslodavca, i život je postao izuzetno težak. Tako je, od srpsko-hrvatsko bikovo, danas mnogo približnije mađarsko značenje - békovo (mesto gde se legu žabe). Ovuda jeste prokopan kanal Tisa - Palić, ali nam meštani kažu da se kupaju kao ludi (zato što u kanal još nikad...

detaljnije
Post date: Pon, 30.09.2013 - 17:21

Željezničko naselje prostire se duž nekada vitalne željezničke komunikacije Budimpešta - Beograd, a tako je i nastalo, kao željeznička kolonija, mesto na kojem su počeli da se grade stanovi za radnike u predratnoj (pre II svetskog rata) livnici "Ferrum". Ovo naselje, čije ime počinje slovom "Ž", da li baš zbog toga, ili što je imenom vezano za zaparloženu željeznicu, spada u najzapostavljenije subotičke kvartove, a tu je, odmah do centra. Možda zbog puteva, kojih više nema nego ima (oko 40% je pokrivenost) pa se leti diže prašinčina, kad je žega, o proleće i najesen blatišta i glibovi, kad su kiše, a zimi čagalj, kad udari mraz. Ovde dolaze do izražaja svi problemi i sve neprilike neravnomernog razvoja gradske infrastrukture.

Mnogim od šest hiljada duša potrebna je željezna...

detaljnije
Post date: Sub, 07.09.2013 - 09:23
Custom Search