Rođen je Spiridon Mitić 1938.

Pon, 02.09.2013 - 12:34 -- dragan.rokvic
Kolekcija članaka: 

Drugog septembra 1938. godine rođen je jedan od najkontraverznijih umetnika koje je Subotica ikada imala - Spiridon Mitić. Među sugrađanima upamćen je kao nastavnik (tada) srpsko-hrvatskog jezika u jednoj subotičkoj osnovnoj školi. Nemiran umetnički duh, sticajem okolnosti, doveo ga je do čuvenog slikara Salvadora Dalija i tom prilikom napravljena je fotografija na kojoj neprevaziđeni Dali oko vrata nosi sliku Spiridonovu. Ovaj momenat Mitića je ubacio u svetsku orbitu (o čemu nas izveštava zagrebačka Arena), u kojoj se mešaju imena znamenitih sa imenima onih čija platna, sa vremena na vreme, možemo videti u galerijama Pariza, Londona, Njujorka... Španskog slikara odavno nema, Spiridonov kosmopolitski duh tek sa vremena na vreme iskrsava, a nama je ostala njegova zbirka pesama pod nazivom Svetlosna nevesta (izdanje Matice srpske 1969) da nas podseća na "subotičke dane" ovog zanimljivog čoveka.

Ličnosti: 
Autor teksta: 

Više o ovoj temi...

„Uvek nasmejani momak“

Godišnjica jednog uspeha Jovana Mikića

Listajući izbledele stranice starih novina, podroban pogled istraživača zaustavlja se na slici, koja prikazuje poznato lice u istoriji subotičkog sporta i narodnooslobodilačkog pokreta. Mladić od svega 21 godina uhvaćen u trenutku, situaciji, koja bi se mogla nazvati odutnošću, odsusustvom pažnje. Njegov ozbiljan i zamišljeni ali u isto vreme vedar i blagi pogled nagoveštava neku pažnje vrednu scenu izvan kadra, koja nam ostaje nepoznata. Ispod slike je opis, ali i bez njega se vidi ko je u pitanju. To lice pripadalo je osobi, koju su zvali „uvek nasmejani momak“. O tom momku subotički dnevni list Napló u svom broju od 29. maja...

detaljnije
Post date: Uto, 01.06.2021 - 11:00

Istoričar Ištvan Ivanji (Iványi István, Szabadka Város Története – Istorija slobodnog kraljevskog grada) ovako opisuje ovaj dan: „Prvog septembra u 9 sati pismo slobode odneto je u Gradsku kuću. Tu je bio podignut podijum dug 28 i širok 7 hvati na kojem je, pored Andrije Vlašića, savetnika mađarske kraljevske komore, koji je u svojstvu kraljevskog poverenika došao specijalno povodom ove svečanosti, zauzeo mesto i gradski magistrat. Oko njih je sa isukanim sabljama stajala civilna garda, a dvorište i ceo trg je bio dupke pun sveta. Prisutno je moglo biti oko 12 hiljada ljudi.

Onda je poverenik sa tribine održao svečani govor okupljenom narodu.

U toku govora od tačke do tačke je pročitao dokument i objasnio ga narodu. Posle toga reč je uzeo...

detaljnije
Post date: Ned, 01.09.2013 - 11:08

Skupština grada 25. avgusta 1870. donosi odluku o obavezi isticanja kućnih brojeva. Od sada (...) numerisanje kuća neće da se obavlja kao što je do sada bio slučaj da brojevi teku na celom području centra, već će  zbog lakšeg snalaženja, u svakom kvartu počinjati sa jedinicom...Svi objekti na pustama takođe će biti snabdeveni novim brojevima. Umesto dosadašnjeg neprekinutog niza brojeva po kvartovima, svaka će ulica, odnosno trg, dobiti sopstveni broj. Numerisanje će se vršiti tako što će, krećući od centra, sa desne strane biti kuće sa neparnim brojevima, a sa leve strane sa parnim brojevima.

Post date: Ned, 25.08.2013 - 10:28

U fabrici „Partizan“ objavljeno 25. avgusta 1961. da proizvode dnevno 280 bicikala za tržište. Najavljuje se da će se subotički bicikli uskoro pojaviti i na američkom tržištu u Njujorku, Filadelfiji, Bostonu i Čikagu. Prvih nekoliko stotina bicikala je već isporučeno na američko tržište.

Post date: Ned, 25.08.2013 - 10:12

Bački vesnik (Bácskai Hirlap) piše 24. avgusta o novoj zanimaciji subotičke sportske publike. Naime, poslanik u republičkom parlamentu Jožef Pijuković, na obali palićkog jezera prikazao je najnoviji sport – puštanje zmajeva! Njegovi zmajevi obojeni su u jarko crveno a novinar-izveštač u svom izveštaju navodi da se zmajevi mogu privezati za čamac u koji se mogu smestiti čak troje odraslih, te je na taj način moguće jedriti jezerom. U članku se kaže da su zmajevi američkog porekla.

Post date: Sub, 24.08.2013 - 15:02
Custom Search