Dodeljena priznanja dr Ferenc Bodrogvari

Pon, 22.06.2015 - 20:54 -- nikola.tumbas

Retko se dešava da se nađe ovakav izbor mladih umetnika koji zaslužuju u punom smislu ovo priznanje naše zajednice.

Andrej Boka, mladi svetski priznati režiser, Dušan Svilar, student muzičke akademije i Ervin Kanjo, slikar, dobitnici su ovogodišnjeg priznanja dr Ferenc Bodrogvari.

U prilogu govor Ilije Maravića, predsednika skupštine grada:

Poštovane dame i gospodo, poštovani

dobitnici priznanja „Dr Ferenc Bodrogvari”,

Na današnji dan, 22. juna 1935. godine, rođen je u Bezdanu Ferenc Bodrogvari, poznati  subotički, ali i jugoslovenski pisac, filozof i intelektualac. Ove godine, 31. maja, navršilo se 35 godina od njegovog iznenadnog i preranog odlaska u večnost.

Bodrogvari je svojim radom uspeo da se izbori za status i mesto koje mu pripada, mada, kao većina obrazovanih i sposobnih ljudi, nije bio spreman u svakom pogledu da se povinuje normama i zahtevima svoga vremena.

Pre nego što je otišao u Novi Sad gde je, kao redovni profesor Filozofskog fakulteta, studentima prenosio svoje veliko znanje navikavajući ih tome da stalno o svemu razmišljaju na više načina, da sve posmatraju sa više strana i da neprekidno preispituju svoje postupke i ideje, Ferenc Bodrogvari je više od deset godina proveo u subotičkoj Učiteljskoj školi, koju je i sam završio pre no što se opredelio za studije filozofije. U periodu kada je Učiteljska škola postepeno prerastala u Pedagošku akademiju, on je predavao filozofiju, psihologiju, logiku i pedagogiju.

Važio je za odličnog i zanimljivog predavača, koji je govorio jednostavno, u slikama, razložno i zanimljivo, ali i strogog i nepopustljivog pedagoga koji je cenio svog učenika i zato tražio maksimum od njega. Uprkos činjenici da su mu časovi od svakog zahtevali izuzetne napore i solidne pripreme bio je apsolutno najpopularniji profesor u školi. 

Osnovne preokupacije bile su mu vezane za promišljanje pojmova slobode i slobodnog vremena, za „negativnu filozofiju“ poznate Frankfurtske škole, za vrlo složenu pojavu i prirodu negacije, za omeđeni prostor u kojem se ona manifestuje i, u prvom redu, za još složeniji odnos negacije i humaniteta.

Magistarski rad odbranio je na temu Mogućnosti humanističkih vrednosti u modernom društvu, a doktorsku disertaciju pod naslovom Negativni preokret u vrednovanju – problem trebanja i negacije u filozofiji Herberta Markuzea. Uz određene dopune, svoju doktorsku disertaciju objavio je pod naslovom Negacija i humanitet. Kao urednik ili stalni saradnik bio je angažovan u radu većeg broja stručnih časopisa. Pored ovih osnovnih tema kojima je posvetio svoj naučni i pedagoški rad, ozbiljno se bavio pitanjima dvojezičnosti u nastavi i svakodnevnom životu.

Ferenc Bodrogvari je bio vezan za Suboticu, jednako kao i za rodni Bezdan. I voleo je ovaj grad. U Subotici je, u izdanju Otvorenog, tada Radničkog univerziteta „Veljko Vlahović” objavio tri veoma značajne knjige – Negacija i humanitet, O prividnoj zajednici i Slobodno vreme i sloboda – pitku, mudru i jednostavnu knjigu koja je tobože o slobodnom vremenu, a koja, u stvari, govori o slobodi. Ta knjiga posmatra čoveka u različitim društvenim sistemima, analizira vrednosti određenih sistema, mane i vrline, i upućuje na ono osnovno da je u biti osnovni filozofski problem kako ostvariti pravo na život dostojan ljudskog bića i primeren čoveku.

Doktor Ferenc Bodrogvari je preminuo 31. maja 1980. godine, na vrhuncu svog intelektualnog i životnog angažmana. Bio je to veliki gubitak za intelektualnu zajednicu ne samo Subotice, već i bivše Jugoslavije.

Prve nagrade Samoupravne interesne zajednice za kulturu dodeljene su za stvaralaštvo u 1979. godini. Dobili su ih dr Ferenc Bodrogvari, Kamerni hor „Pro musica” i Kamerni orkestar. Za tu priliku izrađena je i lepa plaketa: na njoj se valjuškalo malo ameboliko stvorenje sa slika subotičkog slikara Imrea Šafranja koji je to svoje slikarsko biće nazvao – Šamanom.   

Kada se, nedugo posle Bodrogvarijeve smrti, pokretala nagrada za stvaralaštvo, bilo je prirodno da ona nosi njegovo ime. Nagrada „Dr Ferenc Bodrogvari” je upravo ona vrsta intelektualne podrške koju valja negovati, a koju, prema rečima onih koji su ga dobro poznavali, on sam tada nije imao, osim u liku nekoliko najbližih i najprivrženijih prijatelja. Te, 1980. godine, umro je i Imre Šafranj, slikar, likovni kritičar, ilustrator i pisac za koga kažu da je bio „buntovnik” vojvođanske likovne scene. 

Pored plakete, na čijem je aversu lik Šamana, dobitniku priznanja „Dr Ferenc Bodrogvari” uručuje se i diploma - umetničko delo - plod rada likovnog ili primenjenog umetnika. Ove godine, to su radovi subotičke slikarke Virag Molnar Čikoš.

Naš grad neguje tradiciju i dodeljuje priznanja istaknutim kulturnim stvaraocima mlađim od 40 godina u oblasti književnosti, likovne, muzičke, pozorišne i filmske umetnosti koji su svojim delima i činjenjima doprineli razvoju kulturnog života grada ili dali doprinos na polju kulture u zemlji i inostranstvu, uzimajući u obzir zapažena ostvarenja u prethodnoj kalendarskoj godini.

Verujem da će i ovogodišnji laureati biti ponosni na priznanje koje nosi ime ličnosti i stvaraoca koji je prekoračivao ideologije, vreme, političke sisteme i poretke. Čestitam dobitnicima priznanje „Dr Ferenc Bodrogvari", sa željom da im ono bude inspiracija i podstrek za buduće stvaralaštvo.

Subotica, 22. jun 2015. godine

 

Custom Search