Subotica.info on Facebook Subotica.info Google+ page Subotica.info Twitter Subotica.info YouTube channel Email Subotica.info Subotica.info RSS feed

Ksenijin mural i grafike

Pet, 22.12.2017 - 19:10 -- nikola.tumbas
Ksenija o svojoj izložbi
Ksenija o svojoj izložbi

Večeras je u Galeriju "dr. Vinko Perčić, otvorena "Izložbe crteža i grafika" autorice Ksenije Kovačević.

Izložba se može pogledati do 31. januar 2018. godine.

Radno vreme Galerije je svaki radni dan od 10 do 18 sati.

www.galerijapercic.com

×××

„DA SE ZAKUHA I DA ISPRATIM...”

(Crteži i grafike Ksenije Kovačević)

1. U posljednjoj rečenici jednog Ksenijinog nadahnutog statementa na duhovit, izravan i točan način ukazuje se na instiktivnu prirodu crteža kao medija, njegovu krhku pojavu, kao posljedicu jednog neodoljivog unutarnjeg zakuhavanja koje glava i ruka moraju ispratiti i što točnije prevesti u gotov (ili ne baš tako gotov?) umjetnički oblik. Ovaj proces se nigdje, osim možda u lirskoj pjesmi, ne može tako jasno sagledati. Samo tu je moguća ona naročita recepcija nedovršenosti koja naše opažanje, čitanje i razumijevanje stalno drže pod zahtjevnim proliferacijama uvijek novih pitanja i osobnih, zainteresiranih perspektiva. Relacija umjetnik-djelo-promatrač u rukopisu crteža puna je stalnih promjena upravo zbog samog medija koji akumulira mnoštvo nesvjesnih sadržaja teško uhvatljivih u registar racionalnih pojmova.

2. Slobodno Ksenijino komuniciranje s uzorima, Matisom prije svih, valjalo bi shvatiti u ključu razumijevanja koji predlaže Argan: povratak u prošlost nije povratak historiji već način mišljenja o prošlosti. Kod Ksenije se način mišljenja pretvara u jednu zainteresiranu, djelatno komunikativnu empatiju gdje pojmovi i stavovi o prošlosti postaju uosjećavajuća sazvučja, likovne nadopune jednog naročito napregnutog osjećaja koji, na kraju, ni ne mora skrivati svoje oduševljenje velikim uzorima. Umjesto načina mišljenja, drugim riječima, ovdje nailazimo na osobeni način osjećanja ili uosjećavanja, a on je, sasvim matisovski, prepun životne radosti. Emocionalna strana Ksenijine umjetnosti je najvažniji njezin dio. Nije ništa drugačije ni s njenim crtežom. Izuvijana linija spontano organizirana u kakav piktogram, partije pikturalnog bilježenja psiholoških stanja otvorenom, čistom bojom, jasan, neposredovani događaj na površini formata, Ksenijin crtež čine izvorištem radosti stvaranja koje zrači primordijalnom ili dječjom necenzuriranom energijom.

3. Komunikacija samog medija i onoga što on prenosi kroz prizore, znakove, simboličke obrasce, ali komunikacija kao takva (omiljena Ksenijina tema više puta obrađivana u raznim ciklusima), koristeći neposrednost crteža i umnožavajućeg medija grafike, ističe emaptijsku energiju (matisovski predeli) i sustave znakova (jezik gesta) kao posebno važne za Ksenijin rad i njegovo tumačenje. Ovdje se, međutim, suočavamo i s njenim subjektivnim pulsom, radom iznutra, što relaksira racionalnu kontrolu krajnjeg ishoda i stvara uvjete za iznenađenja koja ni sama umjetnica nije u stanju predvidjeti, a ta nepredvidivost izazov je i za promatrača-sudionika u cijelom ovom procesu što rad na crtežu čini svojevrsnim performansom. Bertalanfijevski (Ludwig von Bertalanffy) adaptivni sloj otvorenog sustava Ksenijinog crteža (crtež jest otvoreni sustav), nadograđuje se spontanim odnosima i komunikacijom sa sve novijim sudionicima, očekivanjima, značenjima i adaptacijama ne gubeći ništa od svoje izvornosti, štoviše, unaprjeđujući je stalnim „zakuhavanjem” i „ispraćajima”, otiscima nesvjesnog prisustva i projekcijama iz dobrovoljnog odsustva od ovog i ovakvog svijeta.

4. Novi mediji i tehnologija, bez obzira na svoju superiornost u količini reproduciranih, beskrajno obnovljivih vizualnih resursa i mogućnostima plasmana, ostaju ponajšeće nijemi pred jednostavnim pitanjima koja traže isto tako jednostavne odgovore u koncentriranosti kakvu može pružiti jedino crtež. Ksenijin zakuhani i ispraćeni lijepi svijet probija se kroz očvrsle naslage sve brutalnije kulturokratije, slobodno struji, igra se i pjeva, podsjećajući nas koliko je važno da volimo umjetnost, uživamo u njoj i suučestvujemo u njenom stvaranju.

Čedomir Janičić