Dani biskupa Ivana Antunovića 2018.

Ned, 14.01.2018 - 13:35 -- nikola.tumbas

Katoličko društvo ,,Ivan Antunović“ početkom svake godine priređuje Dane biskupa Ivana Antunovića kojima se obilježava obljetnica smrti biskupa Antunovića, 13. siječnja 1888. godine.  Svečana sveta misa za pokojnog biskupa Ivana Antunovića slavljena je u nedjelju, 7. siječnja u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske. Misu je predvodio vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović” uz još devetoricu svećenika. Na Misi je pjevao katedralni zbor Albe Vidaković, pod ravnanjem Miroslava Stantića.

U propovijedi je vlč. dr. Ivica Ivanković Radak istaknuo kako nas „blagdan Krštenja Gospodinova podsjeća da krštenjem postajemo djeca Oca nebeskoga, kćeri i sinovi Božji. To je naš kršćanski i vjernički identitet, koji nam služi na ponos, ali nas i obvezuje. Za kršćanina to je temeljno i početno odredište, koje određuje svaki daljnji pravac našega života. Tako bi barem trebalo biti, da se po našem životu, ponašanju i svjedočenju, životnim odlukama i odabirima, može vidjeti da smo djeca Oca nebeskoga.” Podsjetio je da  djelovanje biskupa Ivana Antunovića potiče i  poziva  na zauzeti vjernički i društveni angažman i pokazuje da crkveni i vjernički rad može ići skupa s kulturnim i društvenim nastojanjima.

 XXVI. Razgovor održan je 12. siječnja u 19 sati u Pastoralnom centru ,,Augustinianum“ u Subotici. Ovogodišnja tema Razgovora bilo je aktualno pitanje iseljavanja i život u iseljeništvu. Na početku Razgovora pozdravnu riječ uputio je Lazar Cvijin, potpredsjednik Katoličkog društva ,,Ivan Antunović”, koji je pozdravio sve nazočne i izvijestio o tijeku inicijative postavljanja spomenika biskupu Ivanu Antunoviću.

Uslijedila su predavanja msgr. Stjepana Beretića, katedralnog župnika i vlč. dr. Tomislava Markića, Nacionalnog ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.

U svom izlaganju msgr. Stjepan Beretić, katedralni župnik govorio je o temi s povijesnog aspekta, o iseljavanju s  ovih prostora kroz povijest, kao i o posljedicama takvih migracija, osobito kada je riječ o pripadnicima nacionalne manjine. Govoreći o povijesti ovih prostora, kazao je kako je Bačka oduvijek bila prostor u kojima su mnogi narodi prolazili i boravili, a Bačka je postala „pravim epom vječnih novih početaka”. Iznoseći statističke podatke, kazao je kako je do Drugog svjetskog rata većinsko stanovništvo u Bačkoj bilo katoličko. Podsjetivši na 1968., godinu osnutka Subotičke biskupije, kazao je kako je u to vrijeme u sjemeništu Paulinumu bilo 115 sjemeništaraca, a biskupija je tada  imala 53 bogoslova. Upozorio je na statističke podatke koji govore o sve brojnijim migracijama mladih u inozemstvo, osobito iz Sjevernobačkog okruga, a zaključio je da još uvijek ima i onih koji ne žele ostaviti Bačku.

Vlč. dr. Tomislav Markić, ravnatelj Nacionalnog dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu govorio je o razmjerima pastoralne skrbi i novim izazovima hrvatskog iseljeništva, odnosno hrvatske inozemne pastve. Svoje izlaganje započeo je parafrazom riječi Ivanova evanđelja „Na početku bijaše Riječ” - „Na početku bijaše migracija”, pojasnivši je kroz biblijske primjere. Osvrnuvši se na statistike, iznio je podatak da je 2000. godine svjetska populacija migranata iznosila 175 milijuna ljudi, a 2014. godine 232 milijuna. Govoreći o hrvatskom iseljeništvu, pojasnio je kako ono čine svi oni koji su se iselili iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kao i s onih prostora gdje su Hrvati autohtona nacionalna manjina. Govoreći o sustavnoj brizi za Hrvate i iseljeništvu, podsjetio je kako je bl. Alojzije Stepinac,  zagrebački nadbiskup, 1940. godine pokrenuo list „Hrvat u tuđini”, a 1966. godine je ustanovljeno Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Vlč. dr. Markić upoznao je nazočne s podatcima da u svijetu trenutno djeluje 187 hrvatskih katoličkih župa, misija, centara i zajednica, od čega je više od polovine u Njemačkoj. Vlč. dr. Tomislav Markić istaknuo je i kako postoji stalna potreba za vjerničku skrb o  iseljenicima, te održavanjem starih župa i misija, kao i za otvaranjem novih, primjerice u Dublinu, gdje se u novije vrijeme nalazi brojnije hrvatsko iseljeništvo. Pominjući izazove, pojasnio je kako hrvatske katoličke misije imaju ulogu očuvati katolički i hrvatski identitet, pri čemu je važno vidjeti kako se Evanđelje utjelovljuje u kulturu,  te da je vjera u velikoj mjeri vezana uz identitet. Poznavajući situaciju među hrvatskim iseljeništvom, sve probleme i izazove s kojima se susreću, prenio je dojmove brojnih iseljenika koji su kazali kako im je važno da mogu imati misu i da mogu moliti na svom materinjem jeziku, za što je potreban veliki broj svećenika i redovnika i u hrvatskom iseljeništvu koji će skrbiti o njihovu dušobrižništvu.

Nakon oba izlaganja uslijedio je razgovor koji je moderirao g. Lazar Cvijin, a nazočni su pokazali veliki interes za ovu aktualnu temu.

 

info: Klara Dulić

Fotograf: 
Custom Search