Jasminka Dulić - 15 godina Hrvatske riječi

Pet, 26.01.2018 - 09:41 -- darko.kovacevic

Jasminka Dulić glavna je i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ. Po obrazovanju sociologinja, diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, magistrirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na odsjeku za sociologiju i obranila doktorsku radnju na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Na koji način ćete obeležiti 15 godina postojanja NIU Hrvatska riječ?

Ne obilježavamo 15 godina postojanja Novinsko-izdavačke ustanove već petnaest godina od izlaska prvog broja obnovljenog glasila pod starim nazivom Hrvatska riječ. Naime NIU Hrvatska riječ je osnovala AP Vojvodina 2002. godine a koncem siječnja sljedeće godine je izišao prvi broj tjednika, nedugo nakon toga krajem 2003. izišao je mjesečni dječji podlistak Hrcko a podlistak za mladež Kužiš izlazi od sredine 2007. godine. Obilježit ćemo ovu obljetnicu prigodnim programom i izložbom na kojoj će posjetitelji moći vidjeti izbor naslovnica od početka izlaženja našeg obnovljenog tjednika pa do danas, te naslovnice podlistaka. Te naslovnice odražavaju put koji je Hrvatska riječ prošla od prvog broja do danas. Drugim riječima, naslovnice svjedoče o uređivačkoj koncepciji i radu svih urednika, novinara, tehničkih i grafičkih urednika od samih početaka do danas.

Šta znači Hrvatska riječ Hrvatima u Vojvodini, šta gradu Subotici, šta AP Vojvodini, šta R Srbiji, a šta R Hrvatskoj?

Osnivanje NIU Hrvatska riječ znači prije svega jednu medijsku ali i političku činjenicu, a to je da su Hrvati u Srbiji 2002., godine službeno priznati u Srbiji kao nacionalna manjina i od tada počinje institucionalno nastojanje da se izjednače u ostvarivanju svojih prava s drugim nacionalnim manjinama u Vojvodini. Jedna je to od tri profesionalne institucije (uz Hrvatsko nacionalno vijeće  i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata) kroz koju Hrvati poput drugih nacionalnih manjina ostvaruju Ustavom zajamčena prava – u našem slučaju pravo na informiranje. Mi smo novinska i izdavačka ustanova i naš je glavni cilj omogućiti  informiranje i nakladništvo na materinjem jeziku, čime se književni standard hrvatskog jezika njeguje i uči a dijalektalni govori poput bunjevačke i šokačke ikavice, koji pomalo izumiru, čuvaju na ovim prostorima. No, nije tu bitan samo jezik već i informativni sadržaji koje donosimo, a koji se odnose na identitet, kulturu, obrazovanje, ekonomski status, mogućnost sudjelovanja u donošenju važnih odluka u društvu i sve druge aspekte života Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji. U tom smislu, budući da su Hrvati građani Srbije, ima značaja za Srbiju (AP Vojvodinu i sva mjesta u kojima žive Hrvati), a budući da im je Hrvatska matična zemlja ima značaja i za Hrvatsku. Kroz naš tjednik mogu se informirati o temama koje su od značaja za Hrvate u Srbiji.

Možemo li se malo vratiti u istoriju, u početke Hrvatske riječi u Subotici?

Ako mislite na prvobitnu novinu pod imenom Hrvatska riječ, ona je postojala u Subotici nakon Drugog svjetskog rata od 1945. do 1956. godine. Kao što je poznato, u listopadu 1944. godine u Subotici je pokrenut dnevni list na hrvatskom jeziku – Radio vijesti da bi nakon skoro godinu dobio naziv Hrvatska riječ, te je iz dnevnika transformiran u tjednik. Po partijskom nalogu je 1956. godine ovaj tjednik preimenovan u Subotičke novine.

Bilo li je kakvih kvalitativnih pomaka u društvu od onda?

S obzirom na to da ponovno imamo Hrvatsku riječ, očito je bilo pomaka od onda.

Koliko je Hrvatska riječ glasilo HNV a koliko "nezavisan medij" (ma šta to "nezavisan" danas moglo značiti)?

Hrvatsko nacionalno vijeće je osnivač Hrvatske riječi, što će reći da formalno nismo nezavisni od tog tijela hrvatske manjinske samouprave. Nije ga, recimo, osnovala grupa novinara ili neka nevladina organizacija. Što se tiče sadržaja, nastojali smo utvrditi odgovarajuću uređivačku politiku za ovakav jedan tjednik i nastojimo i ustrajati na njenom neovisnom provođenju.  

Kakvo je mesto malog lokalnog medija u globalnoj kulturi društvenih mreža, infotainmenta i dominacije gigantskih informacionih entiteta (Fejsbuk, Gugl, ali možda i velike mreže - CNN, RT, Al Jazeera..)?

Hrvatska riječ nije lokalno već pokrajinsko glasilo, što znači da nastoji pratiti i pisati o događajima u svim mjestima gdje žive Hrvati. Što se tiče usporedbe s gigantskim informacionim entitetima, kako Vi kažete, mislim da te stvari nisu za usporedbu. Ono što se nas dotiče jest naš napor da koristimo društvene mreže i nove tehnologije kako bismo došli do što više čitatelja.

U proteklim godinama, pored informisanja, imali ste bogatu izdavačku delatnost. Možete li nam predstaviti najinteresantnija (ili najznačajnija) izdanja NIU HR?

O tome bi Vam mogao i trebao govoriti urednik naklade u NIU Hrvatska riječ Zvonko Sarić.

Kako vidite Hrvatsku riječ za 15 godina?

Svakako se nadamo da će Hrvatska riječ opstati, a idealno bi bilo kad bi je čitao svaki Hrvat u Srbiji, kao i mnogi drugi zainteresirani za informativne sadržaje koje mi nudimo. To je naravno nemoguće, ali treba tome težiti.

Ličnosti: 
Custom Search