Subotica, 08. 02. 2018.
Izjava predsjednika DSHV-a povodom usvajanja Strategije Europske unije za Zapadni Balkan
U svoje osobno ime i u ime Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini pozdravljam usvajanje Strategije Europske unije o Zapadnom Balkanu. Mišljenja smo kako je riječ o zaista važnom dokumentu koji istinski svjedoči o posvećenosti Europske unije ovom dijelu Jugoistočne Europe.
Strategija Europske unije o Zapadnom Balkanu jest dokument koji konkretnim mjerama i preporukama ruši pogrešne predodžbe o tzv. zamoru proširenja i o navodnoj nespremnosti europske obitelji da u svoje redove primi nove članove.
I ovom prilikom napominjemo da je jedna od temeljnih odrednica svake vlade Republike Srbije od 2000. članstvo u Europskoj uniji, a DSHV kao stranka hrvatske nacionalne manjine u potpunosti je posvećen procesu EU integracija Srbije. Posebno želimo istaknuti da je DSHV u tom
procesu uvijek nastojao biti konstruktivnim partnerom svim relevantnim institucijama te da je stalno ukazivao na važnost ovog kompleksnog procesa.
Premda su u ovom procesu učinjeni značajni pomaci, napose kada je u pitanju gospodarska suradnja te reforma javne uprave, DSHV ponovno mora upozoriti i na probleme s kojima se nacionalne zajednice, uključujući i hrvatsku, i dalje susreću. Ovo se napose čini važnim ukoliko se ima u vidu da na mnoge od tih problema u samom dokumentu ukazuje i Europska komisija. Naime, ona u ovome dokumentu konstatira kako će sve buduće članice dosljedno morati ispuniti Kopenhaške kriterije, pa i one koji se odnose na nacionalne manjine.
Ovo je za hrvatsku zajednicu bitno jer će se na taj način riješiti ozbiljni problemi s kojima se suočava, kao što su isključivanje Hrvata u Srbiji iz procesa donošenja odluka, te neadekvatna integracija hrvatske manjine u srbijansko društvo. I pitanje bilateralne suradnje te ispunjavanje
preuzetih obveza iz međudržavnih ugovora istodobno je za nas veoma važno – skoro dva desetljeća ne postoji politička volja da se hrvatskoj manjini osigura institut zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama vlasti, kao što je to uradila Republika Hrvatska spram srpske manjine.
Također, pitanja suočavanja s prošlošću te tranzicijska pravda i procesuiranje zločina nad vojvođanskim Hrvatima kao i obilježavanje mjesta njihova stradanja i dalje ostaju otvorena. Dužnost nam je podsjetiti kako sve navedeno spada u skupinu neriješenih pitanja između matične nam i domicilne države, te predstavlja zapreku u nastavku regionalne suradnje, koju zajedničkim djelovanjem trebamo ukloniti.
U kontekstu usvajanja Strategije Europske unije o Zapadnom Balkanu posebno nas ohrabruje i reagiranje predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića u vidu nastavka pružanja potpore Republike Hrvatske budućim članicama, uključujući i Srbiju. Više no hrabri činjenica da su svi hrvatski europarlamentarci dali snažnu potporu usvajanju Strategije, te da su se svi zastupnički klubovi bez obzira na ideološka pozicioniranja, usuglasili da je na ovaj način sama Unija riješila uključiti Zapadni Balkan u svoju budućnost, sigurnost i perspektivu.
Na koncu ističemo kako hrvatska manjina nastoji i dalje biti konstruktivnim partnerom u eurointegracijskim procesima Srbije, jer kao nova nacionalna manjina, koja je pred izazovima izgradnje vlastitih kapaciteta i institucija, proces europskih integracija vidi kao ključni društveni
događaj za demokratsku konsolidaciju i vladavinu prava u Srbiji. Ujedno, zatvaranjem pregovaračkog poglavlja 23, Hrvati u Srbiji vjeruju da će sustavno i pravično urediti i vlastiti položaj kao nacionalne manjine integrirane u srbijansko društvo.
Tomislav Žigmanov,
predsjednik
