Nek se ne zatomi
Iz starog kraja naši su praoci doneli i naviku odranjivanja ovaca koje su njim do posli II. svickog rata ode bile od velike hasne za ilo, a najviše rad vune za oblačenje.
Ode su se polagano privatili odranjivanja ovaca najpre brculja, rase pramenke, naviknute na klimu ovog kraja. Brculje imadu dugačku, tinjavu vunu, skoro do zemlje kao da je upletena u nit.
Kad su počeli nestajat atovi ovce su sveli na čopor koliko su mogli izdržat na ledini, brez napasivanja po atovima. Naspram domazluka bilo je od desetak do dvadesetak ovaca.
Koliko su bile cinjene ovce i ovčetina zna se da je do II. svickog rata bilo dosta cincara (mesar za ovčijeg mesa), koji su polagano nestali, a s njima i navika...
detaljnije
Drugi svicki rat je zakočio razvoj i prodor u naš kraj novosti: prvi žitni kombaj je 1926. g. napravljen u Ameriki. Kombaj su u radu dvorila četri čovika, a po opisu ga vukli dvadesetšest konja (meni se čini da je bilo i mula.) [(Vučna snaga kombaja je morala bit jednako poslušna i mirna, brez trzanja kombaja, u vuči neuobačejeno zvučnog tandrkanja (klepetanja) tereta. Teško je spregnit toliko konja zato mislim da su med njima bile i mule]
U Subaticu je u lipnju (junu) 1956. g. trgovinskoj firmi „Agroservis“ fabrika „Zmaj“ iz Zemuna isporučila 6 kom. samohodni žitni kombaja za državne i zadružne firme u subatičkom ataru. (5 kom. s Perkins dizel motorima 2,20 m. širine košenja i 1 kom. sa VW benz. motorom, širine košenja 1,20 m.) To je početak...
detaljnije
Vrime je sićanja na ris – u ono vrime žetvu strni žitarica. Našim su praociima Petrov je bio blagdanski svetac. Đurđinari i svit oko nji na Petrov su slavili bajmačko proštenje, a poljodilcima je Petrov bio poziv na početak žetve. Po virovanju od tog dana je stabaljika žita u zemlji stȁla rast – dovršila je kraj života. Da je kaki početak lita žito više neće rast.
Za poštivanje adeta risari su izašli na žitiše i ako žito još nije bilo za košenje nad njim su više puta u prazno zamanili kosom – kobajage su ga počeli kosit.
Čim prođe Petrov risari će zamanit kosom u žitište di je žito s vlagom zrna (oko 18%) podesno za košenje. Još vlažno zrno će u čuvanju dozrijavat u krstinama i u žitnoj kamari do vršidbe.
*
- ádetâ – tur. (adet...
vrsta đerdana kojeg su kupovali hodočasnici na Judu (Máriagyűd kod Harkány-a u Madžarskoj). Crvene je boje u sredini bijeli, nosila ga je nevjesta na vjenčanje. Ako su m. tri puta nosili na vjenčanje stekao je ljekovitu moć (m. su stavljali bolesnoj djeci na vrat ako su imali aspu ili ako su urečena. (M.K.1955:249).
*
- aspa – ospice; (male boginje) zarazna virusna djelija bolest praćena osipom i visokom temperaturom; kozomak, šarlah
- đerdan – tur. (gerdanlik) 1. ogrlica, lanac o vratu; niska; 2.
- hodočašće – lat. peregrinatio – pokloničko putovanje do nekoga svetog mjesta iz religioznih razloga
- urok – pogled ili čin koji...
Za vrime I. svickog rata, kad su ovog austro-ugarskog soldata zarobili ruski vojnici cara Romanova, smistili ga u Sibir u nama nepoznato misto. Slika nam pokaziva rani snig nama nepoznate ćudi zime, koja se razvila i dobrim više ispod 40°C, kad su se i stražari povukli u vruću odaju logora.
Nagađanje temeljim na podroban opis života madžarski vojnika, ruski zarobljenika u radnom logoru ravne malo dalje od Novosibirska. Logor je bio u ravni iz koje se okolo čak nije ni naziralo najmanje naselje. U vrimenu do mraza iz rudnika su vilama vadili torfu i bacalu u željezničke vagone, a na državnim poljodilskim imanjima ga hasnirali ko mineralno gnojivo. Čim se torfa počela mrznit. časkom je došla taka sibirska zima da su se i stražari povukli u vruće odaje. Zarobljenici su živili u...
detaljnije
Čubor* – čubar, vrisak, temenjača; lat. (Satureja hortensis L.) jednogodišnja zeljasta biljka, cvjeta ljeti bijelim ili sitnim ružičastim cvjetovima. U pučkoj medicini čaj od č. se koristi protiv proliva i grčeva u želucu i crijevima, a nekoliko strukova su stavljali i u vodu za kupanje djece do šest nedjelja za izvlačenje vlasaca; (u kraljičkoj pjesmi: Oj čubrova goro čubor da beremo, da kralja kitimo, bana i banicu ….)
*
- hasnirat – mađ. (haszon – korist) koristiti, rabiti
- vlasac³ (temenjača) - (seboroični dermatitis kod beba, poznat pod nazivom „crusta lutea“, mliječna krasta, Pytiriasis capitis), predstavlja žučkastu, ljuspasto – slojevitu, lojevitu naslagu na temenu bebine...
Đuvegija Bajić Martin i snaša Gabrić Vita, a s boka Gabrić Martinove sestre, oko 1900. godine.
*
- visi suknja – oblačenje suknje ima pravila. Suknja odozdol tj. od najnižeg (porubljenog) dijela prema doli mora jednako visit. Ako je rub suknje prema doli nejednako dugačak - visi suknja.
::
