Bolnica 1896.
1. novembar 1896. – List Szabadkai Hirlap piše da je uprava subotičke bolnice odlučila da se u novim objektima, koji su u izgradnji, uvede električna instalacija za osvetljenje budućih prostorija.
1. novembar 1896. – List Szabadkai Hirlap piše da je uprava subotičke bolnice odlučila da se u novim objektima, koji su u izgradnji, uvede električna instalacija za osvetljenje budućih prostorija.
24. oktobar 1906. - Pod naslovom Színházi Újság (Pozorišne novine) pokrenut je 24. oktobra 1906. godine novi list. Urednik dr. Bela Patek, lekar, a vlasnik Šandor Lipšic. List se bavio pozorišnom i drugim umetničkim pitanjima i služio je, uglavnom, kao večernji program za pozorišnu publiku. Nešto kasnije, Színházi Újság, koji je pokrenut 24. oktobra 1906. godine, promenio je svoj naslov u Színházi Hírlap (Pozorišni Vesnik) 24.
22. oktobar 1867. - Otvorena nova pozorišna sezona predstavom "Kralj se ženi" u izvođenju trupe Gustava Hubaija koji je dužnost direktora obavljao do 1870. godine. Interesantno je da je nakon dvogodišnjeg ugovora Hubaijeva trupa napustila grad, ali je prilikom primopredaje ustanovljeno da iz inventara nedostaje 10 stolica i 45 vešalica za odela. Cela stvar je dospela pred sud, pa je lopov (Maćaš Paštrnak) kažnjen sa tri nedelje zatvora i gladovanjem od 48 sati.
21. oktobar 1922. – Subotički umetnici - avangardisti i simpatizeri nove umetnosti oglasili su se prvi put 21. oktobra 1922. godine u mađarskom listu Hirlap (Novine) člankom Mikeša Floriša ( pravo ime Fisher Miklós). Rasturanjem žutih letaka sa pozivom na pretplatu na tada još neobjavljeni bečki časopis Akasztott Ember (Obešeni čovek) Šandora Barte ( Barta Sándor) objavili su svoju avangardnu opredeljenost, umetnički identitet i jasno markirali svoje mesto na razuđenoj umetničkoj i književnoj mapi Evrope.
19. oktobar 1949. - Narodni odbor grada Subotice na sednici održanoj na ovaj dan "primio je na znanje" izveštaj o skidanju krsta i postavljanju petokrake na toranj Gradske kuće.
18. oktobar 1883. - Pozorišnu sezonu započinje grupa Karolja Mošonjija komadom "Marta Baroti", a zatim delom "Crvena soba". Nastojeći da što više udovolji željama gledalaca koji su masovno posećivali predstave, vođa pozorišne družine putuje u Beč, gde dobija pravo na izvođenje Štrausove operete "Jedna noć u Veneciji". Ceneći Mošonjijeva nastojanja, uprava grada mu u znak priznanja za uloženi trud, na ime pomoći dodeljuje 1.000 forinti.
17. oktobra 1849. - Na osnovu naredbe glavnog okružnog carskog-kraljevskog poverenika Isidora Nikolića franjevac Kelemen Furdek ponovo se postavlja na funkciju direktora gimnazije. Za vreme revolucionarnih događaja Furdek je kratko vreme bio razrešen dužnosti. Ubrzo će, međutim, biti penzionisan a njegovo mesto zauzeće Vazul Kovač. Zabeleženo je da nastava u gimnaziji počinje 1. novembra 1849. godine i da se broj učenika znatno smanjio u odnosu na prethodnu godinu i ove školske godine iznosi 149. Dve godine kasnije, od školske 1851/52.
15. oktobra 1773. – Postavljen je kamen-temeljac za izgradnju rimokatoličke crkve sv. Terezije Avilske. Na dan koji se slavi kao uspomena na svetu Tereziju Avilsku, špansku karmelićansku redovnicu iz XVI veka, započela je gradnja monumentalne crkve koja spada u red najvećih crkava u Vojvodini. Zabeleženo je da je kamen-temeljac položio Gabrijel Glaser, kanonik iz Kaloče i da je svečana procesija pošla od kapele sv. Roke do mesta koje je određeno za gradnju nove crkve.
14. oktobar 2004. – U jednom danu dva znamenita pisca održali su zanimljive književne večeri. Pesnik Matija Bećković u Zadužbini Dušana Radića (gost Srpskog kulturnog centra) predstavio je najnoviju ljubavnu poeziju a u čitaonici Gradske biblioteke pisac David Albahari promovisao je zbirku eseja pod nazivom Teret. Gostovanje Albaharija organizovalo je Udruženje građana Shalom.