Politička participacija Hrvata bila je tema na prijemu Srpskog narodnog vijeća u povodu Božića u Zagrebu
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini sa žaljenjem konstatira da su pojedini dijelovi govora predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je održao na prijemu Srpskoga narodnog vijeća u povodu Božića na Badnji dan po julijanskome kalendaru 6. siječnja u Zagrebu, i izjave za medije koje su uslijedile bili posve prešućeni u srbijanskim medijima. Žaljenje prati i stanovita zabrinutost ne toliko zbog činjenice da je javnost u Srbiji na taj način ostala uskraćena za cjelovitu sliku s ovog skupa, već stoga što su prešućeni sadržaji važni za ukupne hrvatsko-srpske odnose, a onda i za odnose Republike Srbije i Republike Hrvatske. Naime, činjenica da oni nisu preneseni može dodatno usložniti ionako kompleksne odnose između dviju država te uvećati nesporazume, napose kada je riječ o ocjenama društvenog položaja Hrvata u Republici Srbiji i Srba u Republici Hrvatskoj te pratećih politika njihovog unaprjeđenja.
Premijer Plenković istaknuo je vrijednosti „međusobnog razumijevanja i poštovanja“, „tolerancije i uzajamnog uvažavanja“ te načelo „da je u srcu svakog društva, pa tako i hrvatskoga, bogatstvo različitosti te da pravoslavni Božić građanima Hrvatske pruža priliku da slave i cijene upravo tu raznolikost“. Mediji u Srbiji, pak, nisu prenijeli kako je kazao da je „odnos hrvatske države i srpske manjine u Hrvatskoj strukturiran i riješen na kvalitetan i odgovarajući način“, uz, a to je za nas ovdje još važnije, prateća očekivanja da se „treba pristupiti tome da i položaj Hrvata u Srbiji dođe barem na približno jednaku razinu kao što je to položaj Srba u Hrvatskoj“.
U izjavi za medije nakon skupa premijer Plenković je dodatno pojasnio, što mediji u Srbiji također nisu prenijeli, kako „jednaka prava“ imaju vrijediti „osobito kad je riječ o provedbi sporazuma između dvije zemlje, a koje bi omogućilo i Hrvatima u Srbiji da imaju zajedničko političko predstavljanje i na nacionalnoj razini, na razini Narodne skupštine Srbije, i na razini pokrajine, u Vojvodini“. Ujedno je iskazao i zabrinutost „što Demokratski savez Hrvata u Vojvodini nije ostvario mandat u Narodnoj skupštini Srbije na izborima“. Drugim riječima, hrvatski je premijer izravno govorio i o unutrašnjim političkim pitanjima Srbije, i to u dijelu koji se odnosi na položaj hrvatske nacionalne manjine i pitanje demokratske participacije Hrvata u političkom životu, što je njegovo legitimno pravo s obzirom na to da je ono predmetom i međudržavnog sporazuma.
Podsjetit ćemo kako je riječ o obvezi koju je Srbija preuzela na temelju bilateralnog sporazuma s Hrvatskom o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina iz 2004. godine. U članku 9. toga Sporazuma Srbija se obvezala Hrvatima osigurati „sudjelovanje u predstavničkim i izvršnim tijelima na način da će unutarnjim zakonodavstvom osigurati: zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini“ te u „predstavničkim tijelima na pokrajinskoj i republičkoj razini“. Kao što je poznato, u Hrvatskoj se ova odredba Sporazuma primjenjuje institutom zajamčenih mandata za pripadnike nacionalnih manjina, što Srbi u potpunosti uživaju više od 20 godina. Institut „prirodnog praga“ koji postoji u Srbiji za političko predstavljanje nacionalnih manjina, koji odgovara isključivo brojčano većim i teritorijalno koncentriranim nacionalnim zajednicama, ne ispunjava tu obvezu iz međudržavnog sporazuma, na što DSHV u kontinuitetu ukazuje.
Na koncu ćemo istaknuti da su na Božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća bili nazočni i visoki dužnosnici DSHV-a Mirko Ostrogonac i Ivan Budinčević, dok se predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i obratila prigodnim govorom. Spomenuto je posljedica uznapredovale i bogate suradnje na partnerskim osnovama između institucija Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske.
Predsjednik DSHV-a
Tomislav Žigmanov
