U galeriji dr Vinko Perčić večeras je otvorena izložba Ivana Tikvickog Pudara. PEJSAŽI. Izložbu je otvorio Dulić Spartak, akademski slikar-grafičar.
Izložbu možete videti do 21.06.2007. Radno vreme galerije od 10-13 sati, utorak, sreda, četvrtak i petak.
O Pejsažima - Dulić Spartak
Pejzaži…ulja na lezonitu…
…žuta, narandžasta, smeđa…
…potezi u prostoru…
… zrna pijeska na vjetru…
Pejzaži…akvareli…
…rasuti, dinamični…
…kratki zapisi i spontane misli…
…apstraktna vizija…
…vinogradi…
Pejzaži…crteži na papiru…
…točka, linija, mrlja…
…tragovi ritma…
…pijesak, zemlja, blato…
O Galeriji
KRATKA POVIJEST GALERIJE:
Galerija „dr Vinko Perčić" je ustanova galerijskog tipa, osnovana u svrhu promoviranja likovnih umjetnika različitih umjetničkih pravaca i radi očuvanja pokretne i nepokretne imovine poklonjene Općini Subotica od strane gosp. Vinka Perčića Ugovorom o poklonu od 29.11.1989.god. a Općina Subotica 27.06.2006.god. donosi odluku o osnivanju Galerije „dr Vinko Perčić". Ova novoosnovana općinska ustanova kulture obuhvata prostor zgrade i dvorišta od 8 ari i 70m2, gdje je sam objekat definiran kao zaštićeno kulturno dobro-spomenik kulture. U galeriji se nalazi oko 500 eksponata (slika, crteža, primijenjenih umjetnosti i predmeta iz radne sobe i ostalih prostorija gosp.Vinka Perčića).
Prvi podaci o objektu datiraju s kraja 19. stoljeća, kada je njen vlasnik bio advokat Mihalj Gereb. Tijekom 1894.god. izvršena je prva adaptacija, po projektu mladog arhitekte iz Budimpešte Dežea Jakoba i tada fasada objekta dobiva raskošnu neobaroknu dekoraciju. Naročito lijep majstorski rad predstavljaju masivna vrata, sa dekorativnim detaljima od kovanog gvožđa. Bogata puna plastika u vitičastom spletu, skladno je ukomponirana u nadprozorna polja zaokruženim baroknim timpanom.
Galerijski prostor je ispunjen eksponatima sa namjerom da izrazi interes kolekcionara , ukaže na krug umjetnika sa kojima je komunicirao i koje je direktno poznavao. Izbor od šezdeset sedam imena i 130 ostvarenja iz legata Galerije čine slike i umjetnici iz razdoblja do 1914 ( Stipan Kopilović, Jelena Čović, Bela Farkaš, Angela Mačković, Šandor Olah). Period između 1914-1945 obuhvata imena ( Arpad G. Balaž, Andraš Hanđe, Laslo Silađi, Jene Lenkei, Geza Hodi, Ištvan Nađ). Značajna su još imena tridesetih godina, Tečaja likovnog crtanja: Imre Vinkler, Gustav Matković, Farago Endre, Almaši Gabor, Ivan Tikvicki, Marko Vuković). Nekoliko imena podseća na druženja sa poznatimi umetnicima Oskarom Nemonom u Londonu, Nestom Orčićem u Zagrebu, Petrom Lubardom i Zlatkom Pricom.
Veliki ljubitelj umjetnosti i kolekcionar gosp.V.Perčić, svoju kompleksnu zbirku je poklonio gradu Zagrebu, koju čine četiri sistematizirane grupe. Na prvom mjestu je Zbirka umjetnika s prostora bivše jugoslavije s kraja 19.stoljeća do danas, u kojoj se pored akademskih slikara nalaze i djela naivnih umjetnika. Drugi dio čine teme portreta dr. Vinka Perčića, treći je zbirka madžarskih umjetnika s polovice 19.stoljeća do 1941.god. i na kraju, dragocjena i vrlo zanimljiva kolekcija umjetničkih djela evropskih slikara od 16-20 stoljeća. Ona je brojčano mala, ali značenjem autora i vrijednošću likovnih ostvarenja nesumljivo najmarkantnija (Albrecht Durer, Rembrant van Rijn, Francisco Goya, Edouard Manet, Camille Pissarro, Pierre Renoir, Edgar Degas, Paul Cezanne, Paul Gaugin, Toulouse Lautrec, Pierre Bonnard, Henri Matisse, Raoul Dufy, Fernand Leger, Pablo Picasso, Oskar Kokoschka, Marc Chagall, Joan Miro, Henry Moore, Victor Vasarely, Bernard Buffet ).
Umjetnine iz donacije dr. Vinka Perčića su se mogle vidjeti 27. svibnja- 30. srpnja 1989.god. u organizaciji Strossmayerove Galerije i Muzejsko Galerijskog Centra- Muzejski prostor, Jezuitski trg 4, Zagreb, Republika Hrvatska, gdje su autori izložbe bili gosp.Vinko Zlamalik i gosp. Đuro Vanđura.
Zbirka doktora Perčića odiše tolerancijom i otvorenošću. Kolekcionar je pažljivo promatrao ugledne profesionalce, samouke uglednike likovne scene i amatere, ne obazirući se na pripadnost u višenacionalnom kreativnom kolopletu. Na svoj osoben način služio je umjetnosti, više instiktom no znalavaštvom, prvenstveno željom da utemelji zajedničko, nikako s namjerom osobne koristi.
