Oči u oči - deo 3.

Sre, 16.07.2008 - 11:45 -- nikola.tumbas
 Nemanja: Ja Vas molim samo konkretno pitanje,  



Gavrilović: Ja se izvinjavam, ja bih htela odgovoriti, gospodin Šinković je ...



Nemanja:

Samo momenata, znači samo konkretna pitanja... Sad imate prilike, pred vama su sve nadležne službe, što manje komentara, da bismo ispoštovali vreme svih nas i vreme predstavnika medija. Znači, konkretna pitanja, gospođo Gavrilović, izvolite...



Gavrilović:

Samo još jednom da ponovim. Zavod za zaštitu životne sredine daje rešenje u formi, da li studija koja je izrađena da li je po proceduri Zakona, zadovoljava ili ne zadovoljava, i šta je ono što treba raditi. Uobičajeno je da se u rešenje o davanju saglasnosti pozove na elaborat, odnosno na studije uticaja na njih, i na dva segmenta, i to su uslovi koje investitor treba da prati tokom izgradnje i korišćenja objekta, i program mera. Ova studija izrađena je u Zavodu zaštite prirode odnosno u Zavodu za zaštitu rada iz Novog Sada, sadrži ta dva poglavlja, i to su obaveze investitora da se obavezuje da se pridržava planova i tehničkih rešenja zaštite životne sredine i svih uslova koji su dati u studiji o proceni uticaja, segmenti uslovi zaštite koje mogu i da pročitam, i programa, to ću pročitati,  programa praćenja uticaja na životnu sredinu koji kaže: rešenje kaže, da je obaveza investitora da u sa ovom studijom se ponaša, a naročito da se obavezuje da se prate poglvlje 8 i 9 predmetne studije. Na osnovu izloženih činjenica, a to piše u studiji, predložen je sledeći program praćenja uticaja na životnu sredinu vode: uzimanjem uzoraka iz vode dva puta godišnje, koje treba postaviti u blizini septičke jame. Uzorkovanje vršiti sve do momenta priklučenja objekta na javnu kanalizaciju, nakom priključka vodovoda na javnu kanalizaciju potrebno je obezbediti mesto za mesto za uzimanje uzorka na kome će se vršiti praćenje kvaliteta otpadnih voda, jednom u toku godine, u toku legnjeg perioda. Zaštita biološke raznovrsnosti , uređenje prostora i drugi segment, koji je propisan za investitore, i koji kaže „za podizanje zaštitnog zelenila, na graničnim linijama prostora, treba primenjivati pretežno autohtone vrste, a ozelenjavanje lokaliteta uraditi u saglasnosti staraoca zaštićenog dobra.“ Dakle ovo su obaveze investitora. Pre toga, takođe u studiji stoji, da se uslovi zaštite prirode vrate, e sad to su skoro dve strane, obavezujućih aktivnosti za investitora, ja bolje da to kopiram pa da dostavim gospodinu Šinkoviću, a mislim da je ovaj program monitorniga sad sasvim dovoljan i to je obaveza investitora. Inače još da kažem, da se rešenje, konačno rešenje se dostavlja inspektoru zaštite životne sredine koji tokom gradnje je u obavezi da prati sprovođenje ovih mera koji su definisani u članu 8. odnosno u članu 9. predmetne studije.  



Ćopić: Ima još jedan detalj, možda nisam dovoljno upoznat, ili nisam skrenuo pažnju. Dakle, znači kad se sve ovo završi, postoji institut tehničkog prijema. Tu se oformi od strane opštine komisija koji utvrđuje, da li je ispoštovano sve ovo, znači investitor teoretski da li je hrabar, ili nije hrabar, može da odstupi, ali tehnički prijem, upotreba objekta, upis objekta u zemljišne knjige, početak rada, znači turistički objekat neće moći da primi goste, niko neće da napravi objekat, apartmane, dakle da nema tehnički prijem. Tehničkim prijemom se utvrđuje ispunjenost svih ovih uslova koji su navedeni u studiji i u našoj dozvoli i u aktu. I u projektnoj dokumentaciji. Samo to mislim, tehnički prijem kao institut je poslednji korak koji utvrđuje da li je sve ono odrađeno, kako treba.  



Hvala lepo, sledeće pitanje...



Grgo: Gde će biti rešen parking? Drugo, kako će biti regulacija raskrsnice, i treće,  



Nemanja: Prvo pitanje ... pa odgovor, pa tako ćete....



Grgo: Dobro. Prvo pitanje: Parking za goste gde će biti rešen?



Isa: U okviru postojeće parcele koji se gradi prema uslovu Zavoda za urbanizam. Unutar te parcele.    



Drugo: Kako će biti regulacija raskrsnice zbog povećanog saobraćaja?



Isa: Opet prema uslovima koji su izdali stručnjaci iz saobraćajne struke, u okviru Zavoda za urbanizam.  



Grgo: Hvala, i treće: Koliko košta priključak na kanalizaciju s obzirom na dvadesetgodišnjeg samodobrinosa meštana Palića i sada nemogućnosti normalnog priključivanja na kanalizaciju, kako će biti priključena na kanalizaciju u koliko će koštati?



Isa: Klasičan priključak se tu ne plaća, tako da Vam ne mogu da kažem koliko košta priključak, ja sam tamo u obavezi da snosim jedan deo investicije, pa tek onda priključak, dakle iznos koji ću ja morati tamo da uplatim, sigurno je višestruko viši od samog cene nekog priključka koji bi bio. Ja tamo ne plaćam samo priključak, nego i ulažem u infrastrukturu. Znači, preko nadležne službe, sa svojim sredstvima, da kad se izvrše određeni radovi, da onda nakon toga platim i priključak za nešto što sam isfinansirao..



Nemanja: Ja mislim da je u pitanju jedan vod od 50 metara, vi to morate da uradite,  



Isa: Da, i tek onda se plaća priključak. Imam duple troškove.... Nemam klasičan priključak.  



Grgo: Građani plaćaju 2.000,, dinara za priključak, hotel da li će biti isto 2.000,00 dinara?  



Isa: Neće, neće sigurno. To su mnogo veći iznosi...  



Nemanja: Imate još neko pitanje?



Grgo: Ne, hvala,



Rajko: Ima jedna narodna poslovica,“ lako je plitku vodu zamutiti, budalu naljutiti“, nas niko naljutio, ja odgovorno tvrdim, da nema validno tu dozvolu, i odgovorno sad tvrdim, da ni dozvolu niti mišljenje o zaštitu prirode. Znači, dal’su bila drveća tamo, u tom parku, ako je zaštićen kompletan park, ne može nijedno drvo da se iseče. Nijedno drvo. Znači, može da se gradi tamo između drveća, znači tako se moraš prilagoditi, odgovorno sad tvrdim, i to ćemo dovesti magistra, koji se baš dobro razume, gospođa Gordana, to je magistar Čordaš Robert, dovešćemo i Sabadoš Klaru, znači obratićemo se i gospođi Sabadoš Klari, pa da vidimo, znači ono kopiraćemo, slaćemo, nećemo slati, to ćemo lepo sad rasčistiti. Sad odgovorno tvrdimo, i ovog momenta što ste me izvređali, znači nisam se uvredio, ovog momenta sa zaustavljanjem radova. Prvo, nema kanalizacije, to su priče, to je jedan kanal za odvod za odvod otpadnih voda, koji ide direktno u Ludaš i gospodine Iso, ja sam ovde rođen, gospodin Gabor je ovde rođen, mi sve primamo ovde. A nama ne može niko kulturu ovde donositi, i objašnjavati dal’mo mi kulturni, il’nismo kulturni. Nemojte se vređati, znači  mi svi moramo zajedno tu da živimo, a ne jedno drugog sada vređati, dal’je kulturan, dal’nije, dal’je gospodin Šinković ovo, dal’nije. On je ipak stručnjak. Znači dokazao se u svom poslu, a i zna, šta je zaštićeno drvo, i svi čitamo zakone, znači zakon kulture NIJE  pimenjen. To ću dati pravniku sledeći put, zato što treba se obratiti i Republici. A kasnije ćete objasniti, šta je to II, III, IV stepen, ... tako je bilo i sa vodom, i šta je bilo? Kiselina, ne mož’da se kupa. Znači, otpadne vode, znači ne može dalje da se gradi, nijedna građevina, dok se to ne završi. Nemojte pomislit, mi imamo lično protiv Vas, kao čoveka i tako. Nemamo ništa. Ni protiv jednog investitora. A druga stvar, koja je vrsta arhitekture, gospodine? Nešto mi vamo stavljamo tornjeve. Znate, nemojte mešati Vila Lujzu, nemojte mešati Veliku terasu. To je vraćanje u prvobitno stanje. A ne neki toranj, pa stavićemo neka tri-četri drveta vako, koja je to vrsta arhitekture? Treba da objasnite, da li je to nešto novo, to što ste vi samislili, kako ćemo sad .. da li sececija, ili nešto kopirate, ili šta? Znači, nismo mi protiv toga, ali...



Nemanja: Prekinuću Vas ovde, da biste dobili odgovor na ovo zadnje što ste rekli. Vaš Geza, ipred Zavoda za zaštitu spomenika, izvolite...



Geza Vaš: Pokušaj da mi konkretno postaviš pitanje, jer od one navale reči pokušavam da iskupusarim, ali nikako mi ne uspeva.  



Nemanja: Gospodin pita, kakve su to ideje sa nekim tornjevima na Paliću, kako ste izdavali te dozvole, i kakva je to zaštita ...

Autor teksta: 
Fotograf: 

Više o ovoj temi...

Vaš Geza: Znate otpirlike okvire Palića, kakav je Palić, kako je zaštićen, mnogo puta ima nesporazuma oko toga da ono što je zaštićen, ne sme da se dira. Tako je u glavama ljudi da se ono što je zaštićeno, to se ne sme dirati, znači to nije jedno te isto, znači od toga što je nešto zaštićeno, to znači da je to nešto, što je nedodirljivo. Znači sam zakon daje mogućnost da se u okviru zaštićenog dela napravi valorizacija. Znači od toga da je jedan prostor zaštićen, to ne znači da na tom prostoru je zaštićen objekat i šve što je sagrađen, da je zaštićen i da je to nedodirljivo. Lakši vam je primer što više poznajete: centar grada Subotice. Centar grada Subotice vam je negde oko 80 hektara na na kome je...

detaljnije
Post date: Sre, 16.07.2008 - 11:55

Nastavak...



Nemanja:
Hvala lepo, naravno, posle mogu da slede pitanja, gopođo Gavrilović, izvolite.



Gavrilović:

Pa, ja mogu samo da kažem da je onaj opšti deo procedure pribavljanja dokumentacije gospodin Ćopić već objasnio, dakle prema Zakonu o zaštiti životne sredine koji je stupio na snagu 2004., Služba za đivotnu sredinu sprovodi proceduru...
detaljnije
Post date: Sre, 16.07.2008 - 11:35

Čitav razgovor sudionika ovog sastanka bit će prenet "nešto" kasnije u izvornom obliku ovde  u nastavku ove kraće informacije.

Pozivamo zainteresovane strane u ovom slučaju kao i registrovane korisnike da slobodno daju svoje konstruktivne komentare ili kritike unoseći isti dole u prozoru predviđenom za komentare.

 Danas se na inicijativu Nemanje Simovića člana Gradskog veća za oblast turizma održao sastanak predstavnika MZ «Palić» i udruženja građana sa investitorom koji je započeo gradnju stambeno poslovnog prostora na Paliću....
detaljnije
Post date: Sre, 16.07.2008 - 11:30

Palićani peticijom brane Palić

Opština ne želi «zlatiborizaciju» Palića, ali potrebno je izaći i u susret investitorima, odgovaraju nadležni

– Hotel vredan četiri miliona evra ne može da se gradi uz obalu Palićkog jezera jer ova banja i druga po važnosti turistička destinacija u Srbiji nema kanalizacionu mrežu. Austrijski investitor je verovatno morao da proguta «gorku pilulu» čitajući obrazloženje da njegov glamurozan projekat ostaje u fioci dok se ne nađe rešenje za organski otpad.

Tako je banalano, ali za sudbinu Palića životno važno pitanje izgradnje infrastrukture, postalo jedno od najvećih prepreka za njegov razvoj jer se ulagači neprestano sreću sa negativnim...

detaljnije
Post date: Sre, 16.07.2008 - 10:50
Custom Search