Na prepodnevnoj konferenciji za štampu povodom finalnog dela gradske manifestacije Dužijanca, 112 po redu, medijima su se obratiti predsednik Udruženja bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ - Subotica Andrija Anišić, zamenica predsednika Ljiljana Dulić i Marinko Piuković, direktor Udruženja.
Obraćanje vlč. Andrije Anišića
Srdačno vas pozdravljamo u ime Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ uoči Središnje proslave 112. Dužijance. Od početka mjeseca srpnja održane su Dužijance u Bajmaku, Žedniku, Novom Sadu, Tavankutu, Maloj Bosni, Đurđinu, Sombaoru i Svetozaru Miletiću odnosno Lemešu a u nedjelju je bila i misa zahvalnica za ovogodišnju žetvu u Mirgešu. Posebno smo ponosni na vrlo uspješnu organizaciju trodnevne manifestacije „Dužijanca u Novom Sadu“.
Na ovoj press-konferenciji moja je dužnost predstaviti vam duhovne sadržaje središnje proslave Dužijance. Prvi u niz duhovnih sadržaja je sutrašnja Književna večer Katoličkog društva „Ivan Antunović“ koja će biti posvećena velikanu hrvatskog naroda – bunjevačkoga roda Matiji Maći Evetoviću. Već tradicionalno na ovoj književnoj večeri bit će dodijeljene i godišnje nagrade Društva „Ivan Antunović“ te objavljeni pobjednici u ukrašavanju izloga u duhu Dužijance. Književna večer će biti održana sutra u 19 sati u Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo“.
U nedjelju, u 8,45 bit će blagoslov i ispraćaj bandaša i bandašice iz crkve sv. Roka, koju s ponosom nazivamo kolijevkom sadašnje Dužijance jer je ondje održana prva Dužijanca u crkvi. Ondje će se okupiti bandaši i bandašice iz mjesta u kojima je ove godine održane Dužijance te katedralni odnosno gradski bandaš i bandašica Dominik Skenderović i Katarina Piuković. Na tom obredu bit će prisutni i pratioci bandaša i bandašice te Kerske kraljice. Nakon kratkog obreda u crki oni će se u povorci zaprega zaputiti u katedralu na svetu misu zahvalnicu.
Sveta misa zahvalnica je najvažniji i neizostani duhovni sadržaj naše Dužijance. Nijedna Dužijanca dosada nije bila bez mise niti bez bandaša i bandašice premda su tu ulogu nekoć imala djeca kao što je to ove godine bio slučaj u Maloj Bosni. Svetu misu će predvoditi naš dragi gost mons. dr. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski. Duhovni dio progama ovogodišnje središnje Dužijance završit će posjetom i molitvom kod groba mons. Blaška Rajića.
Zaključujem ovo svoje uvodno izlaganje pozivom svim pripadnicima našeg hrvatskog naroda – bunjevačkog roda: Uključimo se s ponosom i očitujmo radost što imamo Dužijancu, tako divan običaj, kojim Bogu zahvaljujemo za žetvu i kruh svagdašnji. Osim toga, Dužijancom dajemo hvalu i pohvalu ljudima koji marljivo i s ljubavlju obrađuju zemlju, usprkos raznim poteškoćama i kušnjama, kao što je i ovogodišnja suša.
Slavlje naše Dužijance čuva i učvršćuje našu katoličku vjeru, našu pripadnost hrvatskom narodu i našu etničku pripadnost bunjevčakom rodu. Uvjeren sam da ćemo toga biti svjesni i od 1. do 31. listopada (oktobra) kad bude popis stanovništva. Poput svih ostalih naroda s kojima živimo u Republici Srbiji, i mi ćemo s ponosom očitovati tko smo i što smo: HRVAT – HRVATSKI – KATOLIK (Rimokatolik). Od toga koliko nas bude na popisu ovisit će i budućnost naše Dužijance i još puno toga... Stoga, nemojmo propustiti dati svoj doprinos našoj opstojnosti i budućnosti na ovim prostorima na kojima živimo vjekovima.
Ujedno želim naglasiti da na slavlju 112. Dužijance radosno očekujemo, kao i svake godine, i sve druge građane našega grada kao i goste koji se tih dana zateknu u našem gradu. Mi s ponosom ističemo da smo organizatori Dužijance ali da je organiziramo i priređujemo za sve građane našega grada koji vole narodne običaje, folklor i tamburaše. To zajedništvo u različitosti svih u našem gradu naviše se očituje u bandašicinom kolu. Bandašicino kolo na glavnom gradskom trgu okupi okupi uvijek mnoštvo naroda bez obzira na vjeru i naciju i svi se hvataju u jedno kolo očitujući tako da smo svi mi prije svega ljudi. Ljudi bi umjesto izazivanja sukoba trebali izgrađivati civilizaciju ljubavi u kojoj će svi uživati mir i radost te poštivati svačiju nacionalnu i vjersku pripadnost i bogatsvo kulturne raznolikosti koja treba i može obogaćivati sve.
