Ikona stara više od tri veka predstavlja najstarije umetničko delo u Subotici.
Nakon otprilike mesec dana izbivanja, na svoje posebno mesto u oltaru Franjevačke crkve Svetog Mihovila vraćena je ikona Crne Gospe. O njoj su proeteklih tridesetak dana pažljivo brinuli stručnjaci Gradskog muzeja, pre svega dr Žužana Korhec Pap, restaurator i muzejski savetnik.
„Nisam restaurirala samu sliku već njeno srebro, srebrne ploče, krunu, ogradicu oko nje, kao i srebrne delove udubljenja koja je dodata ispred same ikone. Ovo je bila prilika da je odnesemo i na rendgen, kako bi se upotpunila dokumentacija“ kaže za Politiku dr Korhec Pap.
Rendgenski zraci nisu otkrili ništa novo i do sada nepoznato o ikoni koja je široko poštovana u narodu. Ikona je rađena kao ulje na platnu, vide se jasni potezi četkice u nameri da se imitira srebrni oklop.
„Ikona „Crne Gospe“ temeljno je resturisana 1955. godine u Zagrebu, dobro je obnovljena, a kako se danas nalazi zaštićena, pod staklom, ona nije zaprljana i nije bilo potrebe za njenom ponovnom restauracijom“ - kaže Žužana Korhec Pap.
Ikona Crne Gospe nalazi se u posebnoj, naknadno dograđenoj kapelici Franjevačke crkve Svetog Mihovila u centru grada i u srcima vernika zauzima izdvojeno mesto. Žužana Korhec Pap kaže da ikona predstavlja uobičajeni prikaz Čestohovske gospe, koja nosi ime po najvećem svetilištu Poljske. Po legendi naslikao ju je Sveti Luka, a osobenost joj je što se slika u tamnim tonovima. Kako objašnjava Žužana Korhec Pap, jedno od tumačenja je da se ona slika tamnije kako bi se stvorio utisak starosti ikone, a po drugim teorijama na taj način se prikazuje kako je Bogorodica potamnela od boli.
Priča o ikoni Crne Gospe takođe se gubi u tami prošlosti. Nije poznato kako je došla u Suboticu ili ko ju je doneo.
„Franjevci su tada sve što im je potrebno nabavljali u Budimu, verovatno je i ona tamo kupljena“ - kaže restauratorka.
Ono što je nesumljivo je da je ikona u Subotici od početka 18. veka, u u knjizi „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila“ navodi se da je kupljena negde između 1736. i 1744. godine, a Žužana Korhec Pap dodaje da je gradski kapetan Jakov Sučić dao da se napravi srebrni ram za sliku. S obzirom da je on umro 1744. godine, to se sigurno dogodilo ranije. Ikona je dugo bila u hodniku na spratu samostana koji je pri crkvi, a tridesetih godina prošlog veka dograđena je kapelica u koju je postavljena ikona. Žužana Korhec Pap dodaje i da je poznato da je Elizabeta Jakobčić, supruga nekadašnjeg gradonačelnika Subotice Laze Mamužića dala da se napravi mermerni oltar oko ikone.
„Mi ne možemo da odredimo njeno poreklo, ali ono što je važno je da je ona ovde mnogo poštovana i da je o sigurno najstarije umetničko delo koje imamo u našem gradu“ - kaže Žužana Korhec Pap.
