Ideje revizije Trianonskog sporazuma kroz vreme do danas

Pon, 11.11.2019 - 00:52 -- nikola.tumbas
Tribina 100 godina Trijanona
Tribina 100 godina Trijanona

U prostorijama Bunjevačke matice održana je istorijska tribina - 100 godina Trijanona kao deo manifestacije "Braća uvek i uvik zajedno".

Na tribini je rad Mije Mandić, istraživača istorije Bunjevaca, o Trijanonskom sporazumu, koji je potpisan 4. juna 1920. godine u palati Veliki Trijanon u Versaju, pročitala ma Sandra Iršević, doktorantkinja Fakulteta za medije i komunikacije.

Tema tribine je u stvari analiza pokušaja revizije istog mirovnog sporazuma od strane Mađarske, koji je bio izuzetno nepravedan prema Mađarima, posle nestanka Austro-Ugarske početkom prošlog veka.

Pomenute su paralele kako i sada u savremenom svetu dolazi do menjanja granica, pominjući svojevremene izjave nemačkog ambasadora u Srbiji, vezano za Kosovo i Vojvodinu.

Posle tribine, Mirko Bajić, elaborirao je pitanje o opredeljenju Bunjevaca, koji su se, kako on kaže, kao autohtoni južnoslovenski narod odlučili za kraljevinu SHS: Da li je ideja jugoslovenstva bila put u spasenje nacionalnog identiteta ili je bio siguran put u potpuno gubljenje identita? (Tito je svojevremeno, posle II SR, dekretom rešio to pitanje tako što je svako ko se izjasnio Bunjevcem bio upisan kao Hrvat?) (Poslušati od 20.00 - 34.35)

Vladimir Nimčević, istoričar, došavši do reči, malo je pojasnio kakav je bio odnos Kraljevine SHS prema Bunjevcima, i gde je počeo problem identiteta Bunjevaca u stvari, prepričavajući događaje koje je našao pri izučavanju teme, rekavši:

- Milenko Vesnić, premijer u Vladi SHS, pri prijemu dvojice istaknutih Bunjevaca: Vranje Sudarevića i Ivan Evetović, koji su se žalili na reforme ministra prosvete, koje su išle na štetu Bunjevaca. (U školama, veronauk je bio uzet iz ruku lokalnog bunjevačkog sveštenstva i  predat učiteljima koji su dolazili mahom iz južne Srbije). Razgovor je završen sa rečima premijera Vesnića: Vama ako se ne sviđa vi možete ići u Mađarsku, ja Bunjevce ne priznajem za narodnost. Za ostale detalje o podeli Bunjevaca poslušati (34.40 -39.00)

U kulturno umetničkom delu tribine, pre pitanja prisutnih, Antun Patarčić je pročitao svoje stihove napisane za ovu priliku.

 

 

 

Custom Search