Kruv naš svagdanji

Ned, 03.07.2016 - 19:21 -- alojzije.stantic

 

KRUV NAŠ SVAGDANJI

Mož samo nagađat* kako su naši praoci* razgoračili* na ishod* očima posli koštanja* udešene* trave – žita* kad su je probali* ist. Rič je o počelu* kruva koji nam je vrimenom posto najvažnija rana, koja se moli u Očenašu*.

 

Tumačenje

Najstarija nađena zrna žita su iz vrimena oko 6500  g. pr. Kr. iskopana u gradu Jerihonu u Palestini. U Europi su najstarija zrna žita iz vrimena oko 4500 g. pr. Kr. iskopana okolo* Ulma/D danas u Nimačkoj i čuvaje se u muzeju tog grada - »Museum der Brotkultur«.

Najprija su kruv ili (jeli) kad su zrno žita izdrobili, nakvasili vodom i s njom napravili kašu, razvukli je po velikom piljku*, užarili* i na vrilo* ispekli tisto (kruv) (v. prilog 1.).  

Tako ispečen kruv je bio zdravo* tvrd pa su ga pokvasili vodom el mlikom i omekšanog poili.

Kuvanje kruva i danas spominju podikoji narodi. Nama najbliži Bosanci znad kazat: hljeb se kuha, a kava se peče.

 

Prilog 1.

U muzeju kruva u Ulmu/D čuva se iz vrimena 3600 g. pr. Kr. dva komada kruva iskopana na obali Bodenskog jezera ispod Alpa. Razvučena kaša* ispečena je na piljku – onda je kruv tako izgledo.

U znak priznanja za izlaganje božićnjaka, na svickoj izložbi obrednog peciva 2002. g., dopuštili* su mi je napravit sjedan* snimak božićnjaka i iskopanog kruva.

Vrime pečenja izmed ta dva peciva je oko 5600 g. (V. snimak).

 

 

 

 

Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata

 

oko Subaticeª

dopuštitª

dopustiti (što, komu) 1. dati komu slobodo ili mogućnost da što radi; dozvoloiti [~ da se djeca ovdje igraju]; 2. dati dopuštenje ili se složiti sa čime  [~e da Vam se obratim]

 

ishod²ª

1. 2. svršetak kao posljedica nekog uzroka; rezultat [neizbježan ~; neminovan ~]

 

nagađat

nagađati, domišljati se, pokušavati doznati pomoću nedovoljno poznatih činjenica ili podataka, ne znati sigurno

kašaª

1. žitko jelo koje se jede žlicom [zobena ~; ječmena ~]; 2. 3.

 

koštatª

njem. (kosten) 1. uzet/uzimati jelo ili piće da se ocijeni ili odredi okus ili sadržaj po okusu; probati; 2. 3.

 

ȍkoloª

1. po okolini, među svijetom, unaokolo [svuda ~ snijeg; raspitajte se ~; on svira ~ po zabavama]; 2.

 

Očenašª

(lat. Pater noster) temeljna kršćanska molitva, preuzeta iz NZ, nazvana po početnim riječima. Tu je molitvu Isus naučio apostole (Molitva Gospodnja)

 

piljakª

okruglast uvaljan riječni kamenčić; valutak, konglomerat

 

praotacª

1. (najstariji) predak; 2.

 

počelo²*ª

početak – 1. 2. 3. polazna točka, ishodište [biti na ~ku]; 4. osnove čega [~ci znanja]

 

probatª

1. kušati, ispitivati, provjeravati kakvoću; 2.

 

razgoračit/razrogačitª

izbuljiti oči na što, zagledati se u čudu; izbečiti; izdrečit

 

sjednatª

sjediniti, sastaviti u cjelinu, spojiti jedno s drugim

 

udesitª

udesiti, 1. (što) a. urediti, prirediti, načiniti b. podesiti prilagoditi c. 2. 3.

 

vret/vrijatª

vreti; 1. kipjeti zbog tlaka pare stvorene zagrijavanjem; ključati (o tekućini); 2. a.; b. 3.

 

zdravoª

vrlo, veoma, jako, izrazito

 

žaritª

žariti; 1. jako grijati, zagrijavati; 2. a. b.

 

žitoª

1. pšenica, jednogodišnj biljka lat. Triticum ; 2.

Autor teksta: 
Kolekcija članaka: 
Custom Search