Ovo (možda) niste znali
21/02.06.
Kamatiranje risa*
U ono vrime po adetu* na Đurđev* je obilužen kraj zimi i počelo proliću. Dešavalo se nevrime koje je ojadilo* Đurđev ladnim i pomalo zimskim vrimenom. No, adet ni vrime ne mož sputat*.
Posli Đurđeva i risari su živnli*. Latili su se raspredat* o risu*: triba l' reparirat* el ponovit* risarski sersam*, kaki su izgledi za rod žita i sl.
Do kraja II. svickog rata još su podigdi gazda i risar* obavili kamatiranje* risa.
.
Izgledi risa
U početku lipnja žito je izvlatalo* i po zamećanju* roda dalo se približno nagađat kakom se rodu mož nadat. Majske kiše zlata vride* pa se o njima obaško pripovida, di je i koliko padala, kog su zaobašle, a obaško se spominjale kiša upuno, a prazna*.i državna kiša*.
Ris se dogovaro oko Sv. Antuna (13, VI.) i to obalaskom žitišta* i ocinom izgleda. Obaško se gledalo koliko je u žitištu kolubara* povaljačine*, palamide* i drugi korova. Na većim imanjima i s više riasara piso se kontrak*.
Kamatiranje
Od Đurđeva su salašarima bile pune ruke posla u ravni, al i na salašu. Kresanje* i vađenje dračova* i drugi drva, mazanje* nabijanica*, krpljenje ograda oko ledine*, i sl. poslovi. Sve poslove koji se kod gazde rade u nadnicu, osim kopanja kuruza, radio je kamatiran risar.
[Kamatiranje risara drugačije tumačim pogledom iz ondašnjeg vrimena, naspram tumačenja kojeg bi dao u pogledom iz današnjeg vrimena. Svoj stav nisam tio iskazat u ovom tekstu.]
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
IZREKE
majske kiše zlata vride – daju velik poticaj razvoju žita
kiša upuno a prazna – obilna kiša, brez padanja leda
državna kiša – kiša koja pada šire od pustare, pa i više
* * * * *
ádetª
tur. (adet) 1. običaj, navada, navika, tradicija; 2. 3.
dračª
bagrem, stablo (lat. Robinia pseudoacacia) iz porodice leptirnjača, cvijet mu ima intenzivan miris; bilodrvo (bilodrvce)
Đurđevª
sv. Juraj, Đuro, Đura, Jure spomen dan slavi se 23. travnja
kamatirat (žetvu) ª
[raditi ris (ručnu žetvu) pod kamatu - unaprijed ugovoriti uslugu ručne žetve kod vlasnika zemlje. Radnik će do žetve kod vlasnika raditi povremeni posao za dnevnicu koja će biti niža, npr. od 30 do 40% od tržišne]
kolubar/kolobar
1. a. b. 2. obruč, prsten, krug (dima, valova, oko bradavice na ženskiom grudima, u pšenici ili drugom usjevu manji dio raslinja koji se po nečemu razlikuje od cjeline itd.); 3. 4.
kontrakª
kontrakt, lat. (contractus) ugovor, sporazum među strankama, ono što se više osoba dogovori
kresatª
kresati; 1. rezati krajnji ili gornji dio čega (npr. brkove, grane); podrezivati, posijecati; 2. 3. 4.
ledinaª
ob. ograđen travnati dio zemlje oko salaša
mazatª
mazati; 1. 2. blatom obljepljivati nabijanicu, 3. a. b. 4. a. b. 5.
nabijanicaª
1. nabijena zemlja u podu, ogradi, zidu i sl.; 2. 3.
nadnicaª
plaća dogovorena za jedan dan rada
ojaditª
ojaditi; učiniti da tko ostane jadan, pun jada
palamuda/palamidaª
poljski osjak, raslinje, korov u žitištu (teško se kosi) lat. Cirsium arvense L.
ponovitª
ponoviti; 1. a. b. 2. (se) a. b. nabaviti što novo (odjeću ili dio odjeće), opremiti se čim novim
povalitª
povaliti; 1. 2. (koga, što) učiniti da polegne po zemlji [vjetar povalio pšenicu]; 3.
raspredatª
raspresti; 1. 2. (o čemu) početi pričati nadugačko i naširoko, razvezati priču; razglabat
repariratª
lat. (reparo – popraviti, obnoviti, naknaditi) popraviti, obnoviti, dovesti u ispravno stanje
ris¹
od mađ. (rész – dio) 1. ručni žetveni radovi, 2. 3.
risarª
žetelac, kosac, onaj koji ručno kosi zrele strne žitarice; koji u košenju strni žitarica strojevima snosi snopove i sadjeva ih u krstine
sersamª
mađ. (szerszám) 1. alat; 2.
sputatª
sputati; 1. a.. b.; 2. pren. onemogućiti koga u kretanju ili u razvoju, zapriječiti koga u kretanju [imati ~ne (vezane) ruke ne moći što činiti zbog pograničenih ovlasti, nepovoljne raspodjele djelokuga vlasti itd.]
vlatatª
davati cvat (o pšenici), izbijati klas
zametnit¹ª
poslije oprašivanja biljke razviti plod
žitišteª
njiva na kojoj se uzgaja žito, žitnjak; žitnica
živnitª
1. živnuti, postati življi; živahnuti; 2. 3.
