U organizaciji Hrvatskog akademskog društva i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u prostorijama Zavoda u Subotici profesor povijesti Mario Bara iz Zagreba održao je predavanje na temu Hrvatska seljačka stranka i njeno političko, kulturno i gospodarsko djelovanje u Bačkoj. Moderator večeri je bio dr. sc. Slaven Bačić, predsjednik HAD-a.
Hrvatska seljačka stranka (HSS) je tijekom svog postojanja i djelovanja u Bačkoj u velikoj mjeri pridonijela očitovanju Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata, istaknuo je, među ostalim, profesor povijesti Mario Bara na predavanju pod nazivom «Hrvatska seljačka stranka u Bačkoj – političko, kulturno i gospodarsko djelovanje» održanom u petak, 21. kolovoza, u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata.
HSS je u početku svoga djelovanja u Bačkoj, odnosno tridesetih godina prošloga stoljeća, imala poglavito kulturni utjecaj. Naime, u tom je razdoblju osnovano nekoliko kulturnih i prosvjetnih društava, te je na taj način ova stranka obuhvatila svaki aspekt društvenog djelovanja, istaknuo je Mario Bara.
**********
«HSS u Bačkoj u početku ima jači utjecaj na kulturnom nego na političkom planu, a tek od 1935. godine uspijeva poduzeti neke konkretne korake i ostaviti trajniji biljeg. Rezultati toga bili su, osim djelovanja njezinih organizacija poput Seljačke, Gospodarske i Hrvatske sportske sloge, te Hrvatskog radničkog saveza, koje su bile pod izravnim utjecajem stranke, i osnivanje niza kulturnih i prosvjetnih društava, u kojima su bili angažirani ljudi bliski ovoj stranci ili njezini članovi. Tako je svaki aspekt društvenog života, odnosno sport, kultura, prosvjeta, umjetnost, itd., bio prožet djelovanjem HSS-a», rekao je Bara.
U razdoblju nejasno definiranih teritorijalnih granica i velikog utjecaja HSS-a, i njezini članovi u Bačkoj osjećali su se sigurnijima u svom političkom i društvenom djelovanju. Čelnici ove stranke, koja je u to vrijeme okupljala veliki broj pripadnika hrvatskoga naroda, čak su se zalagali i za pripajanje Bačke Matici hrvatskoj, naveo je Bara.
«U tadašnjim okolnostima, u kojima su Hrvati živjeli u zajedničkoj državi, gdje nisu bile jasno definirane granice, osjećali su se slobodnijim i zaštićenijim kada je iza njih 'stajala' jaka politička struja, koja je okupljala većinu hrvatskog naroda, uključujući i Hrvate u Bačkoj. Također je postojala i veća sloboda u javnom djelovanju, pa se tako išlo i s otvorenim istupanjima kao što je zahtjev za priključenjem Matici», naglasio je Mario Bara.
Spomenuta je stranka svoje snage usmjeravala na nacionalnu integraciju bačkih Bunjevaca i Šokaca i na njihovo nacionalno osvještavanje, čemu je, kaže Bara, pridonijela i pojava medija na ovim prostorima. Međutim, on naglašava da je «hrvatsko ime» na području Bačke postojalo i prije HSS-a, koja ga je u Bačkoj samo učvrstila.
«Na one koji nisu bili sigurni u svoje podrijetlo, stranka je utjecala da se javno izjasne kao Hrvati. Postoje i dokumenti o subotičkom proglasu da se Bunjevci trebaju izjasniti Hrvatima. Veliki broj dokumenata iz 1870. i 1880.- ih godina, svjedoče da je u to vrijeme bilo rijetkih slučajeva izjašnjavanja o hrvatskoj nacionalnosti i jeziku, dok je kasnije to sve češće, naravno u drukčijim okolnostima. Dolazi do razvoja medija, odnosno tiska i radija, a uslijedili su i ostali organizacijski procesi u kojima sudjeluje i Hrvatska seljačka stranka. Međutim, HSS nije donijela hrvatsko ime na ovo područje. Ono je postojalo i prije, a ona ga je samo učvrstila i proširila», ocijenio je Mario Bara.
Razdoblje između dva svjetska rata ostavilo je najtrajnije posljedice na suvremeno oblikovanje nacionalne svijesti bačkih Bunjevaca i Šokaca, zaključio je prof. Mario Bara i dodao da se kroz obiteljsku povijest i na današnje generacije prenosi nacionalni osjećaj i «duh» toga vremena.
info: Radio Subotica
