U Bajmoku obeležen dan oslobođenja

Ned, 20.10.2019 - 10:01 -- darko.kovacevic

Ovogodišnje obeležavanje 75-godišnjice oslobođenja od fašističkih zavojevača u mestu Bajmok započelo je ispred spomenika NOB u samom centru ovog prigradskog velikog naselja, koje po nekim statističkim podacima broji oko 7000 stanovnika. Mnogi poštovaoci narodnooslobodilačke borbe iz Bajmoka, Subotice, Mišićeva, Rastine, Pačira, Sombora, Alekse Šantića i Novog Žednika došli su ovde iz pijateta prema izginulim borcima u Prvom i Drugom svetskom ratu. Veliki doprinos oslobođenju Bajmoka u ratu dali su naši mladići i devojke, ali i pripadnici sovjetskih brigada, koji su čistili ove krajeve i terali fašiste do njihovog potpunog sloma u samoj Nemačkoj. Lepo je to objasnio u svom nastupu gospodin Duško Stipanović, poznati društveno, politički i sportski funkcioner, danas poslanik u Skupštini AP Vojvodine.

Bajmok je oslobođen tri dana posle oslobođenja Subotice, borba protiv najvećeg zla čovečanstva bila je krvava i donela je mnogo žrtava sa obe strane. Posebno je mnogo palo crvonoarmejaca iz Rusije, Ukrajine i Gruzije, koji su najpre sahranjeni ovde u centru našeg Bajmoka, a šezdesetih godina svi ti poginuli borci za slobodu su prebačeni na Pravoslavno groblje u Subotici, gde im se svake godine održava dužna komemorativna svečanost i služi parastos. Svi smo svesni koliko su to bile velike žrtve u toku trajanja Drugog svetskog rata, ali ne smemo zaboraviti ni solunske dobrovoljce i našu junačku srpsku vojsku, koja je oslobodila našu zemlju u naletu protiv neprijatelja u Prvom svetskom ratu. Ove godine proslavljamo i stogodišnjicu proboja Solunskog fronta i svi smo svesni da je sve to bio samo uvod u našu današnju savremenu Srbiju, koja je garant stabilnosti našeg naroda u ovom delu Evrope. Ne smemo zaboraviti ni period izgradnje škola, puteva, fabrika, ali i stanova, kuća da bismo danas bili ovde na ovom cenjenom skupu. Živela naša Srbija i pripadnici čak dvadeset naroda koji žive u Subotici, AP Vojvodini i Srbiji. Poštovani meštani Bajmoka i svi drugi, koji uvek dolazite na obeležavanje oslobođenja našeg mesta, draga deco koji sa vašim nastavnicima slušate priče o oslobođenju od fašističkih zavojevača budite uvereni da tu našu slobodu moramo svi očuvati kao najveću vrednost čovečanstva. Drago nam je što ste svi tu i što potsećanje na natčovečnu borbu onih,koji su dali svoj život za ono što mi danas imamo ovde, posebno onih koji su došli iz dalekog Sovjetskog saveza i nisu se nikada uspeli vratiti među svoje porodice u rodnu zemlju odakle su  došli braniti svoje prijatelje, naš ugroženi narod.Slava poginulim za oslobođenje naše zemlje – rekao je poslanik Skupštine AP Vojvodine gospodin Duško Stipanović.

Prisutne je ispred SUBNOR-a pozravio gospodin Nikola Ivošević, sekretar SUBNOR-a grada Subotice, koji je i sam stanovnik Bajmoka, ali i gospođa Cindel Kiš Eteki, učiteljica OŠ “Vuk Karadžić” Bajmok, koja je govorila okupljenima na mađarskom jeziku, jer je Bajmok  multinacionalno i multikonfesionalno mesto, gde žive u zajedništvu i toleranciji mnogi Mađari, Srbi, Bunjevci, Romi, Hrvati, Nemci, Slovaci i Jevreji. Nikola Ivošević je sve zamolio da se minutom ćutanja oda počast učesnicima oslobodilačkih ratova u Srbiji, onima koji dali svoj život na oltaru svete Otadžbine.

- Poštovani gospodo, uvaženi drugovi i drugarice borci, potomci i poštovaoci naših slavnih boraca, draga školska deco, cenjeni prosvetni radnici, cenjeni građani našeg Bajmoka i čitave ove regije na severu AP Vojvodine i Srbije. Okupili smo se kao I uvek do sada da bi se  dostojanstveno i sa ponosom proslavili i obeležili jubilarnu 75-tu godišnjicu oslobođenja našeg mesta od najvećeg zla dvadesetog veka, fašizma, koji je snagama jedinica narodnooslobodilačke vojske i Crvene armije Sovjetskog saveza tog 19. oktobra 1944. godine oslobođen. U oslobođanju našeg mesta učestovao je i ponosni partizanski odred Bajmok, Bajmočani su sa velikim oduševljenjem dočekali željno očekivanu slobodu. Borba protiv fašizma u Drugom svetskom ratu u kojoj su učestvovali svi pripadnici svih nacionalnosti sa ovih prostora, upamćena je od svih naroda, a naročito onih koji su preživeli sve strahote fašističke okupacije, jer je ovaj svetski rat smatra se da je bio najsuroviji oružani sukob u istoriji čovečanstva. U tim borbama protiv fašističkih zavojevača na stotine hiljada boraca, pripadnika NOB-a položilo je svoje vredne živote na ostar slobode, kao i mnogi rodoljubi, koji su tu rodoljubivost životom platitil u zloglasnim logorima smrti i kazamatima, u čiju čast i uspomenu je podignut 1971. godine ovaj spomenik, delo vajarke Ane Bešlić, koja je iz Bajmoka. Učesnici NOB-a, pošeteni i ugledni naši građani, kao i omladina, ne smemo i nećemo nikada zaboraviti sve te žrtve rata. Negovaćemo uspomene i učititi se na njihovim primerima kako se brani i poštuje svoja Otadžbina. SUBNOR-a, iako je vanstranačko udruženje prihvata neminovnost društvenih promena i sistema, kako kod nas tako i u celom svetu. Ne želimo dozvoliti prekrajanje istorije i negiranje učesnika NOB-a i njihovog doprinosa pobedi nad fašizmom. Draga omladino, živite u multinacionalnoj, multikulturnoj I multikonfesionalnoj sredini, što mnogi u drugim sredinama takvu privilegiju nemaju, zato negujte sve to, poštujte svakog bez obzira na nacionalnu, versku ili rasnu pripadnost. Negujte dobre međuljudske odnose i ne dozvolite nikome da vas zavede, a posebno pobornicima aveti prošlosti, sledbenicima neofašizma I neonacizma. Na kraju dozvolite mi da u ime Mesnog odbora SUBNOR-e Bajmok čestitam istorijski 19. oktobar 1944. godine, dan oslobođenja našeg mesta Bajmok od fašizma - svoj govor završio je gospodin Nikola Ivošević tako što je zamolio rodoljube, pojedince i članove mnogih udruženja ove regije na severu AP Vojvodine i Srbije da polože vence na spomenik Slobode.

U ime grada Subotice to je učinio gospodin Srđan Samardžić, a odmah zatim je to učinio i predsednik Mesne zajednice Bajmok, gospodin Borko Petrović, predsednik SUBNOR-a grada Subotice gospodin mr Maksim Đorđije Bakrač sa svojim članovima iz Mesnog odbora  SUBNOR-a Bajmok, a u ime Rezervnih vojnih starešina Bajmok taj svečani čin je učinio gospodin Nikola Lalić. U ime udruženja potomaka I poštovaoca Solonunskih dobrovoljaca iz društva “Kralj Petar” venac od cveća su položili Jovan Vukobratović i Bogdan Vlatković-Baća iz Rastine i Milan Tomić iz Alekse Šantića, svi iz opštine Sombor. Od političkih stranaka tu su svoj doprinos dali Pokret socijalista grada
Subotice i Gradski odbor Socijalističke partije Subotica. U kulturnom delu programa nastupili su poznati subotički pesnici gospodin Geza Babijanović, penzionisani predsednik Trgovačkog suda Subotica i gospodin prof. Dragutin Marinović, penzioner i donedavni profesor inforamike u Gimaziji “Svetozar Marković” Subotica ali i poznati vojvođanski kantautor gospodin Aleksandar Toković, koji je danas stanovnik Subotice,a bio je godinama nastanjen u Bajmoku. Toković je otpevao nekoliko pesama uz gitaru I nakratko oduševljeno rekao:

- Imam danas brojne obaveze u Subotici, uveče u Beogradu, ali sam došao da pevam za sve vas i za ovu našu raspoloženu decu iz osnovne škole “Vuk Karadžić” Bajmok, gde sam bio učenik i gde sam dobio svoja prva saznanja o našoj narodnooslobodilačkoj borbi. Otac mi je odavno umro, moja majka je ovde bila nastavnik nemačkog jezika, danas je penzionerska sa 92 godine i to je sve meni jako važno i zato sam uvek na ovaj dan u našem Bajmoku. Naravno, pohvaljujem sve naše prosvetne radnike iz Bajmoka, koji su uvek na obeležavanju proslave oslobođenja, a posebno gospođu Katu Mojzeš, legendarnu penzionisanu lokalnu nastavnicu, koja se potrudila da sa prosvetarima i učenicima cvećem okitite spomenik Slobodi u našem ponosnom mestu - uz pesmu je govorio ove ove reči gospodin Aleksandar Toković, poznati vojvođanski kantautor iz Subotice, koji se upravo ovih dana vratio iz grada Varne u Bugarskoj, gde je uspešno pevao i predstavljao Srbiju na Svetskom kongresu turizma u velikom turističkom centru na samoj obali Crnog mora.

Predsednik Gradske organizacije SUBNOR-a gospodin mr Maksim Đorđije Bakrač je oduševljeno pričao o aktivnostima Mesnog odbora SUBNOR.a Bajmok, pa izjavio:

- Najbolji ste od svih mesnih odbora u gradu Subotica, čak tvrdim da ste najbolji u AP Vojvovini, sigurno stojim iza izgovorenih reči, Bajmok je bio jako parizansko uporište u ratu, danas su ovde ostale patriotske i rodoljubne snage, vidite tu su postavljeni spomenici i Soluncima, Kralju Petru i drugim ličnostima iz slavne istorije Srbije. Mnogo je danas došlo ovde ljudi sa svih strana na proslavu, pogotovo iz Subotice, što nam jasno govori da se oslobodilačka borna protiv fašista ne može I neće ovde nikada zaboravljena - ocenio je predsednik GO SUBNOR-a Maksim Đorđije Bakrač.

Gostima, učesnicima NOB-e,deci njihovim nastavnicima iz Bajmoka obratio se kratkim rečima poznati bunjevački pesnik, penzionisani predsednik Trgovačkog suda Subotica, drušveno-politički delatnik iz Matice Bunjevaca Subotica gospodin Geza Babjanović, koji se na skup dovezao svojim biciklom, rekreativno iz trideset kilometara udaljene Subotice:

- Moj otac je bio organizator ustanka u ovom kraju, bio je uvek antifašista, tako da sam i ja danas antifašista u duši i uvek na strani onih koji traže pravdu i slobodu. Za ovaj skup povodom oslobođenja Bajmoka napisao sam jednu novu lepu pesmu, pa je svi počujte i znajte.

BAJMOČKA POEMA

Sa svih strana sveta
U Bajmok putevi vode
A samo jedan postoji put
Put slobode
I taj put baš na ovaj dan
Ostavio je najlepši san
Ko Boginja u belom svetu
Stigla je sloboda u ovom mestu
Radujmo se zato dolasku njenu
Jer ona ima skupu cenu
Lepotica ova blistava sjaja
Ona se ne daje ona se osvaja
I čuva kao zjenica u oku
Da što duže traje
Za sva pokoljenja za sve naraštaje
A sloboda pripada i svim narodima
Svoje snove svako da slobodno sniva
Krv crvena nikad da nam se proliva
Mir ravnici ovoj Panonije plodne
Mir ljudima vrednim duše blagorodne
Mir lišću na grani
I pčeli i cvetu
Mir se večno čuva ko zenicu u oku
I da bude trajan dok dok nam je Bajmoka

Kratko se ovom tradicionalnom skupu u Bajmoku obratio i član gradskog veća Subotice, gospodin Srđan Samardžić, koji je došao i kao izaslanik gradonačelnika gospodina Bogdana Labana.

Poštovana gospodo, uvaženi borci prošlih ratova,draga deco i nastavnici osnovne škole iz Bajmoka, pripala mi je izuzetna čast da danas budem među svima vama, jer nije mala stvar ova svečanost, kojom se obeležava 75-godina oslobođenja naše države od fašizma. Mi smo ponosan narod, koji sve ovo radi iz pijeteta prema onima koji su dali nešto najsvetije što postoji za svoju državu i svoj narod, dali svoj život i večno su upisani u naše istoriju sa kojom se svi ponosimo. Posebno bih napomenuo jednu važnu stvar da sagledamo našu prošlost u potpunosti, zamislite samo kako su ostale upalakane mnoge majke, supruge i deca ovih ponosnih crvenoarmejaca kada im je javljeno da su njihovi najmiliji sinovi i očevi ostavili svoje kosti ovde u Srbiji, daleko od svojih kuća i tadašnjeg Sovjetskog saveza. Došli su iz Rusije, Ukrajine i Gruzije da se bore protiv fašističkih zavojevača i tu hrabro poginuli u ovom našem kraju. Čuvajmo mir, međusobno se poštujmo i ne zaboravimo da je sloboda nešto najlepše i najvažnije što nam se dogodilo u Srbiji. Naše rukovodstvo Republike Srbije danas je cenjeno u čitavom svetu, otvaraju se novi i novi industrijski pogoni gde će raditi mladi ljudi, svako će imati u bliskoj budućnosti da živi od svog rada i svojih sposobnosti. Bajmok je rekao bih gradić sa čujemo oko sedam hiljada stanovnika, što svakako raduje i otvaraju se nove mogućnosti da se ovde mnogo toga promeni na bolje, ali danas samo čestitke za ovaj jubilej oslobođenja - izustio je na nakratko mladi gospodin Srđan Samardžić, dipl. ekonomista i član gradskog veća Subotice.

Na kraju programa ispred spomenika Slobode u centu Bajmoka svi učesnici skupa su pozvani na prigodni koktel u restoran FK “Radnički” Bajmok, gde su se zadržali dva časa I evocirali uspone na ranu mladost u mestu gde su mnogi odrasli i postali kasnije priznati građani naše zemlje. Bajmok nije grad, a ima sve atribute gradskog središta, nekada bio samo opština, danas velika mesna zajednica pri gradu Subotica.

- Drago nam je što možemo pozdraviti mnoge goste,koji su danas došli na proslavu Oslobođenja, još nam je draže što ih možemo posle skupa ugostiti u našem restoranu. Mi cenimo prošlost, ali smo okrenuti i prema budućnosti – pozvao je učesnike svečanosti i goste na tradicionalni kotel mladi gospodin Borko Petrović, popularni i ovde mnogouvaženi predsednik Mesne zajednice Bajmok.

Rekli su posle svečanog skupa povodom obeležavanja Dana oslobođenja Bajmoka:

- Naša politička partija SPS oduvek je u Bajmoku imala verno i pouzdano članstvo, može se slobodno reći da su naši vredni članovi dugo kreirali društvene,političke I sportske događaje u ovom ustaničkom mestu, ponosni smo na sve te stanovnike ovog naselja i zato smo došli da uveličamo ovu svečanost povodom oslobođenja Bajmoka. Mnogo je tu bilo narodnooslobodilačkih boraca u Drugom svetskom ratu, ovde su došli posle Prvog svetskog rata Solunski dobrovoljci da se nasele odlukom Kralja Petra, a najvažnije je spomenuti da su se u borbama tokom devedesetih godina na prostoru SFR Jugoslavije istakli opet ovi divni ljudi ljudi i borci iz Bajmoka.Mobilizacije je ovde uspela u potpunosti, nije bilo dezertera i zato su svi iz ove regije severa AP Vojvodina i Republike Srbija ponosni na Bajmok. Idemo sa osveženim i mladim snagama u nove partijske aktivnosti, kampanja je kod nas počela i spremamo se za sledeće izbore. Naše članstvo u Bajmoku nas moli da se založimo kako bi u ovom mestu, koje ima oko 7000 stanovnika došli strani investitori i otvorili ovde dve, tri fabrike, jer bi se tako zaustavilo svakodnevno putovanje od šezdesetak kilometara udaljenu Suboticu, što je svakako veliki problem. Naravno, iznećemo to pred koalicinog partnera Srpsku naprednu stranku u našem gradu, ali i u Beogradu na Skupštini Srbije – partijski referira svoje razmišljanje gospodin mr Nebojša Crnogorac, predsednik Gradskog odbora Socijalističke partije Srbije posle skupa u Bajmoku.

- Nastavljamo učešće na proslavama oslobođenja od fašizma u ovom delu AP Vojvodine i Srbije.Pripadam makedonskom narodu i drago mi je što su Makedonci tako dobro primljeni u ovoj kraju bivše Jugoslavije. Mi dolazimo u goste u Aleksu Šantić, Mišićevo, Bajmok, Dušanovo, Novi Žednik, Rastinu, Gornju Rogaticu, ali i ti ljudi dolaze kod nas na proslave u Subotici. Ne možemo jedni bez drugih, mi smo bliski narodi i volimo da dobro pojedemo, popijemo koju čašu vina I zapevamo složno da svi čuju nadeleko - izjavljuje gospođa Blaga Kušanić, uvaženi član Makedonskog zavičajnog udruženja “Ilinden” Subotica, udruženje je napravljeno za Severnobački okrug AP Vojvodine, Republika Srbija.

Žao mi je što nisam zbog bolesti mogao prisustvovati ovom tradicionalnom skupu proslavi oslobođenja mesta Bajmok. Imam temperaturu, lečim se posle nedavnog infarkta, ne mogu puno šetati, ali sam svima čestitao iz organizacionog odbora proslave što je skup ispao  veličanstven i što su svi otišli kućama zadovoljni – telefonski se oglasio prema učesnicima zbora gospodin Drago Lukić, penzionisani oficir Vojske Srbije i naširoko poznati predsednik Udruženja potomaka i poštovaoca Solunskih dobrovoljaca iz Bajmoka, koji deluju pod nazivom “Kralj Petar” u Bajmoku.

- Meni je izuzetno drago što sam pozdravila današnji skup na mađarskom jeziku, jer smo mi sredina gde svi živimo jedni sa drugima: Mađari, Srbi, Bunjevci, Hrvati, Romi i mnogi drugi u našem Bajmoku. Radim kao učiteljica u ovoj jedinoj osnovnoj školi i verujte da sam i sama  antifašista u duši, jer sagledavamo svi kakva su zla naneli pripadnici fašističkih hordi ovde, ali i u čitavom svetu. Neka živi sloboda i radujmo se lepotama današnjeg sveta, da rata nikada ne bude na bilo kom svetskom prostoru. Moji Bajmočani jedino mole vlasti u Subotici, Novom Sadu i Beogradu da pronađu način kako bi se ovde zaustavilo iseljavanje. To se može rešiti otvaranjem novih proizvodnih pogona u našem mestu, a to je pitanje i predlog koje ide direktno na ruke SNS, SPS, PSS, SVM - poručila svima govornica na mađarskom jeziku, učiteljica Cindel Kiš Eteki iz OŠ “ Vuk Karadžić” Bajmok i dobila od svih gromoglasni aplauz za svoje reči.

- Osećamo se ponosno ovde u Bajmoku, dolazimo iz Rastine uvek na proslavu oslobođenja ovog mesta, imamo puno prijatelja tu i nekako sve više se ponašamo kao rođaci družeči se kao poštovaoci i potomci Solunskih dobrovoljaca, organizacije koja nas sve spaja. Imamo puno posla na svojim imanjima kod svoje kuće, ali ovo ne zaboravljamo što smo danas doživeli. Idemo u nove i nove aktivnosti – otkriva sve što mu je na duši gospodin Jovan Vukobratović iz Rastine, a odmah se nadovezuje Blagoje Vlatković-Baća, koji je iz istog mesta i koji je raspoloženo izjavio za Subotica-info:

- Često se pita moja supruga i moja deca, kako ja to i moj prijatelj Jovan Vukobratović sve stignemo obići. Idemo na proslave oslobođenja u
Vrbas, Suboticu, Kikindu, Sombor, Odžake, Novi Sad, Bačku Palanku, ali skoknemo i do naše braće na prostor Slavonije i Baranje, Like odakle potiču naše porodice, Republike Srpske, BiH, Bukurešta, Crne Gore, govore nam das mo najbolji narodni ambasadori našeg naroda, ali mi to radimo sa puno volje i sa puno srca, jer volimo svoj narod i volimo što na svim tim prostorima imamo brojne prijatelje
- završava svoju misao Bogdan Vlatković - Baća, poslovni čovek sa svojom velikom imovinom u Rastini kod Sombora.

- Dolazimo iz obliženjeg mesta Aleksa Šantić, to je tu u susedstvu, stara je to navika naših meštana da se poštujemo I družimo sa stanovnicima Bajmoka. Moji su poreklom iz Like, međutim, mi smo dugp živeli u Obilićevu kod Suhopolja, Gradine i Virovitice sve do poslednjeg rata u Slavoniji, Hrvatskoj. Danas su porodice mog brata i moja došle ovde u opštinu Sombor, dobro nas primili tu i znam da nismo pogrešili što smo izabrali sever Srbije za svoj život. Ponosni smo na saradnju naša dva mesta, Bajmok je mnogo veći i mnogi naši stanovnici dolaze ovde u trgovinu, mladi vikendom na zabavu, poneki kupiti nešto što kod nas nema. Imamo želju da se još neka vojvođanska mesta uključe u program stalnih aktivnosti poštovalaca i potomaka Solunskih dobrovoljaca “Kralj Petar” – prozborio je jasno gospodin Milan Tomić, profesionalni sekretar Mesne zajednice Aleksa Šantić iz opštine Sombor.

- Naša organizacija ove godine proslavlja stogodišnjicu od formiranja. Pravimo svečanu akademiju u Gradskoj većnici Subotica u subotu 9. novebra, to samo najavljujem pred svima, a srećan sam što sa svoje 85. godine proslavismo još jednu godišnjicu oslobođenja Bajmoka. Ovaj predivni narod u ovom velikom mestu je dao veliki doprinos u stvaranju naše slobodne zemlje Srbije. Posebno su u narodnooslobodilačkoj borbi bili uspešni I hrabri novodoseljeni Srbi Ličani, ali i svi drugi Bunejvci, Hrvati, Mađari, lokalni Srbi. Ovde je napravljen miks svih naroda i vidimo da to može itekako dobro funkcionisati u prošlom i sadašnjem vremenu. Živeli svi u Bajmoku na još mnogo leta – raportira gospodin Dragoslav Dašić, potpredsednik Republičkog udruženja ratnih i mirnodopskih vojnih invalida Republike Srbije,koji je I predsednik Gradskog odbora RVMI Subotica.

- Očuvana je tradicija proslave oslobođenja našeg Bajmoka, radosni smo što postoji želja da se takve svečanosti zauvek održavaju u ovom delu Srbije. Ipak, moram reći kao lokalni političar da Bajmok mora imati lepšu budućnost samo sa otvaranjem novih proizvodnih pogona, jer će se iseljavanje nastaviti,a to ne odgovara nikome u našoj zemlji. Apelujem na vlasti u AP Vojvodini i Republici Srbiji da učine sve kako bi ovde došli strani investitori i sagradili nove fabrike, jer bez toga neće biti lepog i ugodnog života na ovom prostoru, mladi i stari će u najskorije vreme morati pronaći mogućnost zaposlenja u Evropskoj uniji, to će siguno biti tako,jer su danas neki stanovnici Bajmoka već otputovali da rade u Mađarsku, Nemačku, Austriju, Holandiju, Irsku, Englesku, Dansku i Francusku - zabrinuto konstatuje gospodin Nikola Lalić, predsednik Mesnog odbora rezervnih vojnih starešina Bajmok, bivši poslanik u Skupštini Republike Srbije i donedavni predsednik Srpska radikalne stranke za Severnobački okrug u AP Vojvodini, koji je danas pensioner ali se bavi i dalje društvenim radom u svom velikom mestu.

Piše :Borislav Eraković
Foto: Milan Kuridža

Autor teksta: 
Fotograf: 
Custom Search