NACIONALNI PRAZNIK BUNJEVACA - SEĆANJE NA VELIKU NARODNU SKUPŠTINU 25. NOVEMBRA 1918. GODINE
Bunjevački nacionalni savet je i ovog 25. novembra obeležio jedan od 4 svoja nacionalna praznika, kao sećanje na Veliku narodnu skupštinu Srba, Bunjevaca i ostali Slovena održanu 1918. godine u Novom Sadu, gde su Bunjevci sa svoja 84 predstavnika doneli odluku o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji a onda i njen ulazak u novu jugoslovensku državu. Time su Bunjevci postali konstitutivni narod u toj novoj državi.
Pred mnogo gostiju u Velikoj većnici Gradske kuće prvi je čestitke za praznik izgovorio Jan Sabo, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, u kojoj je podsetio na značaj Bunjevaca u tom istorijskom događaju 1918. godine i naglasio da Srbija ispunjava visoke standarde kad su nacionalne manjine u pitanju. Potom je Slobodan Čamprag, sekretar za obrazovanje Grada Subotice, istakao da su od 757 delegata na Velikoj narodnoj skupštini 84 bili Bunjevci i da su ulaskom u Kraljevinu SHS oni postali konstitutivni narod nove države. Treba reći da je telegram čestitku poslala Ana Tomanova Makanova, pokrajinski sekretar za informisanje, Srpska akademija nauke i umetnosti u Novom Sadu, i Saša Vučinić, gradonačelnik Subotice. Između ostalog, on je u njemu kazao da veruje da će se obeležavnjem ovog velikog istorijskog datuma na simboličan način podsetiti na značaj i doprinos koji je bunjevačka nacionalna zajednica dala u izgradnji našeg društva i zajedništva.
Prisutnima je praznik čestito i Blaško Gabrić, predsednik Bunjevačkog nacionalnog saveta, koji je tom prilikom naveo sve probleme koji tište Bunjevce danas, ali se dotico i njihovih početaka u prošlosti. On je podsetio da su, kako svi ističu danas, Bunjevci bili konstitutivni narod u stvaranju prve Jugoslavije, ali ni danas nemaju pravo da kažu bunjevački jezik, nego samo govor, da teško ulaze u neke škole sa izbornom predmetom bunjevačkog govora, da nemaju svoj krov nad glavom ko druge nacionalne manjine, već ko podstanari plaćaju kirije. Dotakao je i problem asimilacije Bunjevaca koja je počela posle Drugog svetskog rata, kad su državnim dekretom svi Bunjevci i Šokci prevedeni u Hrvate, i ta odluka nikada nije anulirana.
On je podsetio na brojke sa popisa stanovništva iz 1931. godine kada je Bunjevaca bilo 43.822, a Hrvata 880, da su te brojke i danas slične ako se ima u vidu asimilacija i dodaju Jugosloveni među kojima je dosta Bunjevaca.
Na kraju Blaško Gabrić je pozvao sve Bunjevce, ali i one Bunjevce Hrvate "koji su Bunjevci a pišu se Hrvati", da se upišu na bunjevački spisak za izbore nacionalni saveta, da izađu na izbore naredne godine i podrže bunjevačke stranke jel samo tako će Bunjevci dospet u Skupštinu i konačno odlučivati o svojim interesima. On je, između ostalog, spomenuo skup predstavnika svih nacionalnih saveta u Srbiji, nedavno održan, na kojem je razgovarao sa ministrom Svetozarom Čiplićem o podstanarskim problemima bunjevačkih institucija, a on je obećao da će možda bivši dom Vojske, koji zvrji prazan, postati bunjevačka kuća.
Svečana akademija u Većnici je završena umetničkim programom u kojem su nastupili izvođači ozbiljne muzike, a potom je u holu priređen koktel sa tradicionalnim bunjevačkim kolačima.
info: E.Bačlija
