Obeležena 73. godišnjica deportacije subotičkih Jevreja

Pet, 16.06.2017 - 17:13 -- nikola.tumbas
Sećanje u našim očima sa generacije na generaciju
Sećanje u našim očima sa generacije na generaciju
Polaganje venaca na spomenik stradalih Jevreja kod nekadašnjeg geta u Subotici
Polaganje venaca na spomenik stradalih Jevreja kod nekadašnjeg geta u Subotici
Robert Sabadoš o logoru smrti Staro sajmište
Robert Sabadoš o logoru smrti Staro sajmište
Govori i molitva na komemoraciji
Govori i molitva na komemoraciji

Polaganjem venaca na spomenik stradalim Jevrejima kod nekadašnjeg geta, u ulici Pala Papa, i komemorativnim programom u Velikoj većnici Gradske kuće, obeležena je 73. godišnjica deportacije subotičkih Jevreja u tranzitne logore, a potom u Aušvic i druge nacističke logore smrti širom Evrope. U ime subotičke lokalne samouprave venac su položili zamenik gradonačelnika, Timea Horvat, i Veljko Vojnić, zamenik predsednika Skupštine grada.

Timea Horvat je, obraćajući se prisutnima u Velikoj većnici Gradske kuće, kazala da je Holokaust sistematski, organizovani državni progon i genocid nad različitim etničkim, verskim i političkim grupama ljudi tokom Drugog svetskog rata od strane nacističke Nemačke i njenih saveznika, i najstrašniji zločin protiv čovečnosti savremenog doba koji je iza sebe ostavio trajne posledice koje opominju i večni ožiljak u istoriji jevrejskog naroda: samo zato što su bili Jevreji, stradalo je više od šest miliona nevinih ljudi.

–  I subotička jevrejska zajednica je u tom periodu podnela najveće žrtve. Na ovaj dan, pre 73 godine, 3.500 subotičkih Jevreja, zatvorenih u geto koji se nalazio neposredno pored železničke stanice i pruge, odvedeno je na stanicu, saterano u stočne vagone i prebačeno u sabirni logor u Bačalmašu, a zatim u Aušvic i druge koncentracione logore širom Evrope – rekla je Timea Horvat.

Uz podsećanje da su subotički Jevreji, iako malobrojni, od druge polovine devetnaestog veka do tragičnih zbivanja 1944. godine činili okosnicu napretka, modernizacije i izgradnje grada, istakla je da je zbog toga potrebno i dalje raditi na edukaciji o značaju jevrejske populacije za Suboticu, ali i razlozima njihovog masovnog sistematskog uništavanja tokom Holokausta.

– Naša obaveza je da sačuvamo sećanje na stradale i da pomažemo Jevrejskoj opštini u Subotici da očuva tradiciju kako se nikada ne bi zaboravilo da je u ovom gradu postojala i da i dalje postoji jevrejska zajednica koja danas broji oko 250 članova, iako je treća po brojnosti u Srbiji i svojevrsni centar jevrejske kulture u Vojvodini – naglasila je Timea Horvat.

Predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije Robert Sabadoš je izrazio zahvalnost prisutnima što su se pridružili bolu i želji Jevreja da se ne zaborave nevine žrtve koje su stradale u Drugom svetskom ratu, i da bi zbog sećanja na te ogromne žrtve i budućih generacija trebalo da se dostojno obeleži logor smrti Staro sajmište, u Beogradu.

– Staro sajmište mora da ima mesto u kolektivnom pamćenju, u kolektivnoj istoriji ovih prostora. Zbog toga je država Srbija zajedno sa lokalnom samoupravom grada Beograda formirala komisiju koja će da osmisli koncepciju budućeg Momorijala Staro sajmište, u  čijim okvirima bi trebalo da bude i Muzej Holokausta, koji će da obuhvati i deo istorije Jevreja u Srbiji, a na taj način i Jevreja Subotice – rekao je, između ostalog, Robert Sabadoš.

Prigodan kulturno-umetnički program u Velikoj većnici Gradske kuće izveli su  učenici Osnovne škole „Vožd Karađorđe”, iz Jakova, i Železničko tehničke škole, iz Beograda.

Vence na spomenik stradalih Jevreja kod nekadašnjeg geta, pored Javnog skladišta u ulici Pala Papa položile su i delegacije Severnobačkog upravnog okruga, Saveza jevrejskih opština Srbije, jevrejskih opština Novi Sad, Kikinda, Zrenjanin i Subotica, Židovske opštine Osijek, Nemačkog narodnog saveza, SUBNOR-a, Komunista Subotice i Centra Tito i Udruženja penzionera Subotice.

www.subotica.rs

p.s.

Ko bude poslušao zadnji ilustrovani video prilog programa "Sećanje u našim očima sa generacije na generaciju", a nije upoznat sa poreklom nekih omiljenih narodnih pesama sa ovih prostora, iznenadit će se kada čuje poznate sevdalinke i pesme i shvatiti da su one nastale u jevrejskoj tradiciji.

Autor teksta: 
Custom Search