Mi potrošimo 6.8 milijardi maski na dan - naučnici žele da ih pretvore u puteve

Čet, 11.02.2021 - 14:31 -- darko.kovacevic
[Fotografija: trekandshoot/iStock, Nodar Chernishev/iStock]

Putevi bi čak mogli biti jači od tradicionalnih puteva, prema novim istraživanjima u časopisu „Science of the total environment“.

Maske za jednokratku upotrebu koje viđaš svakodnevno, moraju negde da budu odložene. Mnoge, ako ne i sve, završavaju na deponiji. Istraživači su razvili novi materijal koji će sve te maske pretvoriti u puteve.

Prema novoj studiji u časopisu „Science of the Total environment“, naučnici sa Univerziteta RMIT u Melburnu, Australija, razvili su novi materijal, koji integriše iseckane jednokratne maske za lice sa recikliranim betonskim agregatom (RCA), supstancom napravljenom od otpadnih materijala srušenih zgrada, kao što su betonski komadi, koji su usitnjeni i namenjeni za novu namenu. Novi materijal ne samo što daje novu namenu nekim od 6,8 milijardi potrošenih maski, koje se, kako istraživači procenjuju, svakodnevno iskoriste na globalnom nivou; već može učiniti i puteve čvršćim, prema gorespomenutoj studiji.

Maske za lice za jednokratnu upotrebu produkuju značajnu količinu otpada. U julskom izveštaju, UN nazvale su priliv jednokratnih maski „problemom toksičnosti“ i procenile su da će 75% iskorišćenih maski i ostalog otpada uzrokovanog pandemijom završiti na deponijama ili plutajući u okeanima.

Iako na prvi pogled upotreba iskorišćenih maski za izgradnju puteva deluje čudno, treba napomenuti da su neki putevi su već napravljeni od recikliranih materijala. Prema Dži Li, profesoru sa RMIT Univerziteta koji je vodio istraživanje, rezultati njegovog eksperimenta govore da betonski agregat (RCA) u kombinaciji sa maskama, može da se iskoristi za dva od četiri sloja, koja se obično koriste u izradi puteva. Oni procenjuju da će asfaltiranje puta sa dve trake, dugačkog jedan kilometar (0,62 milje), zahtevati oko tri miliona maski za jednokratnu upotrebu, to jest devedeset tri tone otpada sa deponija završiće kao materijal za izradu puta.

Ovo rešenje, ne samo da može ublažiti negativne uticaje virusa COVID-19, već može učiniti puteve kvalitetnijim. Oni su otkrili da smeša od recikliranog betona, u stvari može unaprediti čvrstinu, duktilnost i fleksibilnost puteva, u odnosu na kontrolni uzorak RCA kod koga nisu korišćene maske.

Ovo se dešava iz nekoliko razloga. Jednokratne maske za lice prave se od jednog od najvećih neprijatelja majke prirode: plastike. Tačnije, od polipropilena. Pre ćemo se mi kao bića razgraditi nego maske. Ali dok se jednokratne maske ne razgrade, idealan su materijal za izgradnju puteva. Ovo je mesto gde nastupa nauka, i naučnici su otkrili da vlakna polipropilena u maskama pojačavaju vezu između čestica betonskih ostataka, što krajnji pločnik čini čvršćim nego što je to slučaj sa tipičnim putevima. One takođe poboljšavaju otpor istezanju između čestica betonskog agregata, tvrdi Li. Ovo čini da je krajnji materijal otporniji na habanje od tradicionalnog asfalta.

Kako bi napravili uzorak, naučnici su koristili nove maske – dakle samo neiskorišćene – zbog mera zaštite od virusa COVID-19 u njihovoj laboratoriji. Ali ukoliko bi koristili već bačene maske, sa deponija bi ih mogli izvući na više različitih načina. Kako Li objašnjava, otpadni materijali se obično odvajaju po veličini i težini. Manji komadi, kao što su maske, lakši su za rukovanje i upravljanje njima, kaže on, i dodaje da je moguće izvući vazdušnim eksplozijama i iz vazdušnog klasifikatora, koji izgleda poput dimnjaka i koristi usisivač za usisavanje vazduha sa vrha, ili vazdušne noževe – u osnovi zavesa od kompresovanog vazduha koja može pokretati stvari.

Bazirano na analizi troškova Li i njegovog tima, ovaj proces može učiniti puteve znatno jeftinijim za izgradnju. On navodi da rudarenje prirodnih materijala iz kamenoloma košta oko 50$ po toni, dok RCA iznosi oko 26$. Iako bi sakupljanje, dezinfekcija i transport mogli da povećaju troškove, treba uporediti te dodatne troškove sa troškovima odlaganja maski na deponijama, koji bi mogli da budu između 32$ i 78$ po toni u urbanim sredinama u Australiji, kaže Li. „Korišćenje maski za lice sa recikliranim betonskim agregatom, kao alternativnim materijalom neće samo smanjiti otpad uzrokovan pandemijom korona virusa i potrebu za prirodnim materijalima, već će i smanjiti troškove izgradnje puteva za oko 30%“, kaže Li.

Sada se Li i njegov tim nadaju da će naći lokalnu vlast ili industrijskog partnera kako bi sagradili i testirali prototip.

Autor teksta: Lilly Smith
Izvor: FastCompany

Tekst prevela i priredila: Isidora Ivošev
Saradnica na projektu Zelena maska iz Subotice

Autor teksta: 
Fotograf: 
Custom Search